Dugoročni učinak evolokumaba u pacijenata s postojećom aterosklerotskom bolesti
Hiperlipidemija (HLP) je poznati kardiovaskularni čimbenik rizika te je važna i u primarnoj i u sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti (KVB). Lijek izbora u pacijenata s HLP su statini no unatoč visokim dozama ponekad nije moguće postići ciljane vrijednosti kolesterola u krvi. Evolokumab, PCSK9 inhibitor, je lijek koji može dodatno smanjiti vrijednosti kolesterola. U ovom randomiziranom kliničkom ispitivanju (nastavak FOURIER ispitivanja) istraživači su pratili 6.635 pacijenata s aterosklerotskom bolesti srca tijekom medijana od 5 godina. Dugoročno snižavanje LDL kolesterola s evolokumabom bilo je povezano s nižim stopama neželjenih učinaka (smrt od KVB, srčani udar, moždani udar ili hospitalizacija zbog angine ili revaskularizacije). Više pročitajte na poveznici.
Joga za nespecifičnu bol u donjem dijelu leđa
Joga je vježba koja se ponekad koristi za nespecifičnu bol u donjem dijelu leđa. Napravljen je sustavni pregled kako bi se istražili korisni i štetni učinci joge u liječenju kronične nespecifične boli u donjem dijelu leđa u odraslih u usporedbi s lažnom jogom, nikakvim tretmanom, minimalnom intervencijom (npr. edukacijom), ili nekim drugim aktivnim tretmanom usredotočenim na bol, funkciju ili kvalitetu života. Uključena su 22 istraživanja s 2.223 ispitanika, od kojih su većina bile žene u 40-im ili 50-im godinama. Pronađeni su dokazi da je joga malo bolja od nikakve vježbe u poboljšanju funkcije leđa i boli nakon tri mjeseca, ali razlike nisu bile dovoljno važne za osobe s križoboljom. Također, pokazalo se i neznatno poboljšanje tjelesne i mentalne kvalitete života, ali i malo ili nikakvo poboljšanje simptoma u osoba s depresijom. Pronađeni su također dokazi o maloj ili nikakvoj razlici između joge i drugih vrsta vježbanja za poboljšanje funkcije leđa nakon tri mjeseca. Najčešći štetni učinci bili su pojačana bol u leđima, međutim niti jedno istraživanje nije pokazalo da je joga povezana s rizikom od ozbiljnih nuspojava.
Mjere oralne higijene za sprječavanje upale pluća u domovima za starije i nemoćne osobe
Upala pluća stečena u domovima za starije i nemoćne osobe jedna je od najčešćih infekcija u štićenika takvih ustanova i ima najveću smrtnost od svih infekcija u ovoj populaciji. Povezana je s lošom oralnom higijenom i može biti uzrokovana aspiracijom orofaringealne flore u pluća. Mjere oralne njege za uklanjanje dentalnoga plaka mogu smanjiti rizik od upale pluća u domovima za starije osobe. Napravljen je obnovljeni sustavni pregled, koji je prvi put objavljen 2018. godine. Uključeno je šest randomiziranih kontroliranih ispitivanja s 6.244 ispitanika u kojima su procjenjivani učinci mjera oralne njege (poput četkanja, brisanja, ispiranja usta, čišćenje proteza ili kombinacija) u štićenika bilo koje dobi u domovima za starije osobe i drugim ustanovama za dugoročnu njegu. Dokazi niske kvalitete ukazuju na moguće smanjenje smrtnosti od upale pluća uslijed profesionalnog održavanja higijene usne šupljine, ali ti se rezultati moraju uzeti s oprezom jer su ispitivanja nedosljedna. Više pročitajte na poveznici.
Farmakoterapija za liječenje bruksizma tijekom spavanja
Bruksizam tijekom spavanja je oralna aktivnost koju obilježava nevoljno škripanje ili stiskanje zuba tijekom sna. Predloženo je nekoliko oblika liječenja ovog stanja, uključujući bihevioralne, dentalne i farmakološke strategije. Napravljen je Cochraneov sustavni pregled koji je istražio učinkovitost i sigurnost farmakološke terapije za liječenje bruksizma tijekom spavanja u usporedbi s drugim lijekovima, bez liječenja ili s placebom. U pregled je uključeno sedam istraživanja koji su uspoređivali lijekove (amitriptilin, bromokriptin, klonidin, propranolol, levodopa (Prolopa®) i triptofan) s placebom. Zaključeno je da nema dovoljno dokaza o tome da lijekovi mogu pomoći u liječenju noćnoga bruksizma. Nuspojave su bile česte u ispitanika koji su uzimali amitriptilin, pri čemu je pet od 10 ispitanika osjećalo pospanost, otežano buđenje, nesanicu ili suha usta u usporedbi s nijednom osobom u skupini koja je uzimala placebo, a slično je bilo i s ispitanicima koji su uzimali propranolol. Naime, sedam od 16 ispitanika na propranololu je imalo umjereno do ozbiljna suha usta u usporedbi s dva od 16 ispitanika u placebo skupini. Klonidin je bio povezan s produženom jutarnjom hipotenzijom u troje od 16 ispitanika. Korištenje preventivnih lijekova spriječilo je nuspojave u ispitanika koji su bili liječeni levodopom i bromokriptinom.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.