Projekt Hrvatske zaklade za znanost "Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM)" provodi Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu s partnerima. U sklopu projekta izrađuje se elektronički vjesnik s novostima iz medicine, kojeg prenosimo:
Novosti iz medicine, br. 30, 3. prosinca 2021.
Učinak ranog liječenja fluvoksaminom na rizik od hitne pomoći i hospitalizacije među pacijentima s COVID-19: randomizirani klinički pokus TOGETHER
Dokazi ukazuju na potencijalnu terapijsku ulogu fluvoksamina u oboljelih od bolesti COVID-19. Randomizirano kliničko ispitivanjeTOGETHER provedeno je u Brazilu i uključilo je visokorizične bolesnike s akutnim simptomima COVIDA-19 i potvrđenim pozitivnim nalazom na SARS-CoV-2. Cilj je bio usporediti djelovanje fluvoksamina u odnosu na placebo u sprječavanju hospitalizacije. Bolesnici su nasumično raspoređeni na fluvoksamin (100 mg dva puta dnevno tijekom 10 dana) ili placebo (ili druge skupine liječenja).
Ukupno je 741 bolesnik bio raspoređen u skupinu koja je primila fluvoksamin, a 756 je dobilo placebo. Prosječna dob sudionika bila je 50 godina (raspon 18-102 godine), a 58% bolesnika su bile žene. Udio bolesnika kojima je bila potrebna hitna pomoć u trajanju dulje od 6 sati ili su primljeni na bolničko liječenje zbog COVID-19 bio je manji za skupinu koja je primala fluvoksamin u usporedbi s placebom (79 [11%] od 741 naspram 119 [16%] od 756); relativni rizik [RR] 0.68; uz 95% CI od 0,52 do 0,88).
Liječenje fluvoksaminom (100 mg dva puta dnevno tijekom 10 dana) među visokorizičnim pacijentima s rano dijagnosticiranim COVID-19 smanjilo je potrebu za hospitalizacijom, u vidu zadržavanja na odjelu hitne pomoći ili hospitalizacije.
Konzervativne intervencije za limfedem povezan s rakom kod odraslih: sustavni pregled i meta-analiza
Dosad nije uspoređena učinkovitost različitih opcija upravljanja sekundarnim limfedemom povezanim s rakom. S tim ciljem je napravljen sustavni pregled i meta analiza, a uključeni su randomizirani kontrolirani pokusi koji su usporedili konzervativne strategije liječenja tog stanja. Uključeno je 36 istraživanja s 1651 ispitanikom. U usporedbi sa standardnom njegom, konzervativne intervencije nisu značajno smanjile volumen limfedema. Nema dovoljno dokaza o značajnim razlikama između standardne njege i konzervativnih strategija liječenja za smanjenje volumena limfedema i poboljšanje simptoma povezanih s limfedemom.
Opstruktivna apneja tijekom spavanja, preoperativni STOP-Bang upitnik i otežana intubacija
Opstruktivna apneja tijekom spavanja (engl. obstructive sleep apnea, OSA) povezana je s otežanom prohodnošću dišnog puta, što može stvarati probleme za anesteziju pri operaciji. U ovom je kohortnom istraživanju ispitano je li intubacija ili ventilacija maskom otežana u pacijenata koji imaju apneju različite kliničke težine. Na temelju 869 pacijenata, oni koji su imali srednje i tešku kliničku sliku OSA-e, imali su i povećan rizik za otežanu intubaciju. Isto tako, u pacijenata koji su imali rezultat od 3 ili više na upitniku STOP-Bang (engl. Snoring, Tiredness, Observed apnea, high blood Pressure, Body mass index, Age, Neck circumference, and Gender) intubacija je bila otežana. Ventilacija maskom bila je otežana u pacijenata s većim opsegom vrata. Ovi rezultati mogu pomoći u preoperativnoj procjeni pacijenata koji možda i nemaju dijagnozu OSA-e. Više na poveznici.
Agensi koji potiču eritropoezu za anemiju kod odraslih s kroničnom bolesti bubrega: mrežna meta-analiza (sustavni pregled)
Postoji nekoliko agensa za poticanje eritropoeze (engl. erythropoiesis-stimulating agents, ESAs) koji se koriste u liječenju anemije kod ljudi s kroničnom bolesti bubrega, ali zbog manjka istraživanja koja se bave usporedbom tih lijekova nije jasno postoje li razlike u njihovoj sposobnosti da poboljšaju simptome anemije, poput umora i nedostatka daha, i njihovoj sigurnosti te riziku da izazovu moždani udar ili infarkt miokarda. Kako bi se usporedila učinkovitost i sigurnost agensa koji potiču eritropoezu u liječenju anemije kod odraslih s kroničnom bolesti bubrega napravljen je Cochraneov sustavni pregled koji je uključio 56 randomiziranih kontroliranih istraživanja s 15 596 ispitanika. Rezultati su pokazali da postoje dokazi niske do umjerene sigurnosti da su četiri lijeka (epoetin alfa, epoetin beta, darbepoetin beta i metoksi polietilenglikol-epoetin beta) bolji od placeba u smanjenju potrebe za transfuzijom krvi. Nije sigurno jesu li biološki slični lijekovi bolji od placeba za isti ishod.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.