Lantan u usporedbi sa sevelamerom za vezanje fosfata u bolesnika na dijalizi
Za kontrolu hiperfosfatemije u bolesnika na dijalizi najčešće se primjenjuju vezači fosfata koji ne sadržavaju kalcij, poput lantana i sevelamera. Međutim, dostupni su ograničeni podaci o usporedbi njihovih učinaka na kliničke ishode. U opservacijskom istraživanju, u kojem je primijenjena metoda uparivanja prema sklonosti liječenju (engl., propensity score matching), obuhvaćeno je više od 10000 bolesnika na dijalizi. Tijekom trogodišnjeg praćenja zabilježena je niža incidencija velikih neželjenih kardiovaskularnih događaja u bolesnika koji su započeli liječenje lantanom u usporedbi s bolesnicima koji su započeli liječenje sevelamerom (9,5 % prema 12,2 %). Iako dobiveni rezultati upućuju na moguću prednost lantana, potrebna je njihova potvrda u randomiziranim kliničkim istraživanjima. Stoga se odabir između navedenih lijekova i dalje preporučuje temeljiti na njihovoj financijskoj dostupnosti bolesniku, profilu nuspojava i individualnim preferencijama bolesnika. Više na poveznici.
Nove smjernice za dijagnostiku nedostatka željeza
Nedostatak željeza najčešći je deficit mikronutrijenata u svijetu, a zbog neujednačenih dijagnostičkih kriterija često ostaje neprepoznat, osobito u bolesnika bez razvijene anemije. Američko hematološko društvo (ASH) objavilo je 2026. godine nove smjernice za dijagnostiku nedostatka željeza, izrađene na temelju sustavnih pregleda literature i procjene sigurnosti dokaza primjenom metodologije GRADE. Multidisciplinarna skupina stručnjaka oblikovala je pet preporuka koje se odnose na dijagnostičke granične vrijednosti serumskog feritina u različitim populacijskim skupinama te procjenu statusa željeza u prisutnosti upale. Za djecu u dobi od devet mjeseci do četiri godine bez poznate ili suspektne upale predložena je granična vrijednost feritina od ≤20 ng/mL, umjesto ≤12 ng/mL. U odraslih osoba koje nemaju menstruaciju i nisu trudne, kao i u osoba s menstruacijom, predlaže se granična vrijednost od ≤30 ng/mL umjesto ≤15 ng/mL, uz mogućnost primjene praga od ≤50 ng/mL u određenim kliničkim okolnostima. Za trudnice se također predlaže granična vrijednost feritina od ≤30 ng/mL, dok se u trudnica s anemijom može razmotriti prag od ≤50 ng/mL. U odraslih bolesnika s anemijom povezanom s upalom preporučuje se istodobno određivanje serumskog feritina i saturacije transferina, pri čemu vrijednosti saturacije transferina <20 % ili feritina <100 ng/mL mogu upućivati na nedostatak željeza. Većina preporuka uvjetnog je karaktera i temelji se na dokazima niske ili vrlo niske razine sigurnosti, što naglašava važnost njihove primjene u kontekstu cjelokupne kliničke slike bolesnika. Autori ističu i potrebu za uvođenjem standardiziranih dijagnostičkih graničnih vrijednosti u laboratorijske nalaze jer postojeći referentni intervali mogu pridonijeti nedovoljnom prepoznavanju nedostatka željeza. Smjernice su usmjerene na poboljšanje dijagnostičke točnosti, ranije prepoznavanje nedostatka željeza i omogućavanje pravodobnog liječenja, neovisno o prisutnosti anemije. Više na poveznici.
Nove ESGE smjernice za liječenje benignih i malignih suženja žučnih vodova
Suženja žučnih vodova predstavljaju značajan klinički izazov zbog mogućeg razvoja kolangitisa, opstruktivne žutice i dugoročnih komplikacija, uključujući sekundarnu bilijarnu cirozu. Europsko društvo za gastrointestinalnu endoskopiju (ESGE) objavilo je 2026. godine ažurirane smjernice za liječenje benignih i malignih bilijarnih suženja, temeljene na sustavnom pregledu literature i konsenzusu stručnjaka uz primjenu metodologije GRADE. Smjernice obuhvaćaju odabir endoskopskih postupaka, vrste stentova te pristupe liječenju bolesnika s promijenjenom kirurškom anatomijom ili neuspješnom endoskopskom retrogradnom kolangiopankreatografijom (ERCP). Za benigna suženja nastala nakon kolecistektomije preporučuje se privremeno postavljanje više plastičnih stentova, dok se kod suženja povezanih s kroničnim pankreatitisom prednost daje potpuno obloženim samoširećim metalnim stentovima tijekom 6 do 12 mjeseci. Kod visokostupanjskih suženja povezanih s primarnim sklerozirajućim kolangitisom preporučuje se balonska dilatacija bez rutinskog postavljanja stenta zbog povećanog rizika od neželjenih događaja. Za preoperativnu i neoadjuvantnu drenažu malignih ekstrahepatičnih opstrukcija preporučuje se endoskopsko postavljanje samoširećih metalnih stentova promjera 10 mm. U palijativnom liječenju malignih hilarnih suženja naglašava se važnost drenaže više od 50%, a idealno najmanje 70% funkcionalnog volumena jetre. Nakon neuspješnog ili neizvedivog ERCP-a kod malignih suženja prednost se daje bilijarnoj drenaži vođenoj endoskopskim ultrazvukom u odnosu na perkutanu transhepatičnu drenažu. Smjernice također ističu potrebu za individualiziranim odabirom terapije prema etiologiji i lokalizaciji suženja, anatomskim osobitostima bolesnika te dostupnosti stručnih endoskopskih timova. Ažurirane preporuke pružaju okvir za optimizaciju minimalno invazivnog liječenja bilijarnih suženja, uz naglasak na učinkovitost drenaže, smanjenje komplikacija i potrebu za ponovljenim intervencijama. Više na poveznici.
Isplativost zdravstvene skrbi u zajednici: što pokazuju ekonomske analize?
Nedostatak zdravstvenih djelatnika i ograničen pristup zdravstvenoj skrbi predstavljaju velik izazov za zdravstvene sustave diljem svijeta, zbog čega sve veću važnost dobivaju programi pružanja osnovnih zdravstvenih usluga u lokalnoj zajednici. U časopisu BMJ Global Health objavljen je sustavni pregled literature kojim se nastojala procijeniti metodološka kvaliteta ekonomskih evaluacija programa u kojima posebno educirani zdravstveni pomagači pružaju preventivnu skrb, zdravstvenu edukaciju i podršku bolesnicima izvan zdravstvenih ustanova. Pregledom šest znanstvenih baza podataka obuhvaćeno je 37 istraživanja provedenih u 24 zemlje, pri čemu su analizirane korištene metode modeliranja, izvori podataka i pouzdanost ekonomskih procjena. Najčešće su korištena stabla odlučivanja (32 %) i Markovljevi modeli (30 %), dok su složeniji simulacijski pristupi bili zastupljeni u manjem broju istraživanja. Rezultati su pokazali da je 31 od 37 istraživanja (84 %) ocijenilo takve programe troškovno učinkovitima, osobito u područjima s ograničenim pristupom zdravstvenim uslugama. Međutim, prosječna ocjena metodološke kvalitete iznosila je 66,7 %, što upućuje na određena ograničenja u pouzdanosti dobivenih rezultata. Posebno su istaknuti nedostatna validacija modela, ograničena analiza nesigurnosti te oslanjanje na podatke koji nisu uvijek prilagođeni lokalnim zdravstvenim i ekonomskim okolnostima. Uočeno je i da pojedine ekonomske evaluacije ne uzimaju dovoljno u obzir vrijeme, rad i šire društvene doprinose zdravstvenih pomagača, čime se može podcijeniti stvarna vrijednost njihovih aktivnosti. Autori naglašavaju potrebu za kvalitetnijim lokalnim podacima, sustavnom validacijom modela i primjenom naprednijih analitičkih metoda kako bi se povećala pouzdanost budućih ekonomskih procjena. Zaključno, programi zdravstvenih radnika u zajednici pokazuju značajan potencijal za troškovno učinkovito unaprjeđenje dostupnosti zdravstvene skrbi, no za donošenje pouzdanih odluka o njihovoj provedbi i financiranju potrebni su metodološki kvalitetniji dokazi. Više na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.