Čimbenici rizika za sustavne reakcije na oralnu imunoterapiju (OIT) u predškolske djece
Opservacijsko kanadsko istraživanje ispitalo je sustavne alergijske reakcije liječene adrenalinom u otprilike 2000 predškolske djece liječene oralnom imunoterapijom (OIT) hranom od 2017. do 2024. godine. Utvrđeno je da su takve reakcije bile rijetke (5,4 posto), razmjerno blage i najčešće povezane s dozama primijenjenima kod kuće tijekom ranog razdoblja povećavanja doze. Istodobna febrilna bolest bila je čest čimbenik rizika u toj dobnoj skupini i najčešće je bila povezana s reakcijama u fazi održavanja. Poznavanje ovih i drugih čimbenika povezanih s povećanim rizikom od sustavne reakcije može pomoći u oblikovanju pristupa OIT-u, uključujući izbor namirnica, protokole doziranja te edukaciju pacijenata i skrbnika. Više na poveznici.
Noćni rad majki tijekom trudnoće i razvoj djeteta
Noćni rad tijekom trudnoće povezuje se s poremećajem cirkadijanog ritma, a sve se više istražuje može li to utjecati na razvoj djeteta. Provedeno je prospektivno kohortno istraživanje na podacima japanske nacionalne studije JECS (Japan Environment and Children’s Study), koje je obuhvatilo 31 528 majki i njihove djece. Majke su podijeljene u tri skupine: one bez noćnog rada, one koje su noćni rad prekinule nakon prvog tromjesečja i one koje su ga nastavile tijekom cijele trudnoće. Razvoj djece procijenjen je u dobi od četiri godine upitnikom Ages and Stages Questionnaire. Djeca majki koje su nastavile s noćnim radom imala su veći rizik od odstupanja u razvoju u području komunikacije, fine motorike i osobno-socijalnog funkcioniranja (RR 1,29 do 1,34). Kod majki koje su noćni rad prekinule nakon prvog tromjesečja ukupni rizik nije bio povećan, a povišen rizik zabilježen je samo u području fine motorike. Povezanost je bila izraženija kod majki koje su tijekom trudnoće spavale deset sati ili dulje (RR 1,80). Autori naglašavaju da su razlike u apsolutnom riziku bile male te da se zbog opservacijskog dizajna ne može isključiti utjecaj drugih čimbenika, pa nalaze treba potvrditi u daljnjim istraživanjima. Više na poveznici.
Isplativost preporučenih intervencija u liječenju križobolje
Križobolja je vodeći uzrok onesposobljenosti u svijetu, a brojne metode liječenja preporučene u smjernicama još nisu dovoljno ispitane s gledišta isplativosti. Proveden je sustavni pregled literature koji je u 10 baza podataka tražio ekonomske analize intervencija preporučenih za liječenje nespecifične križobolje, u usporedbi s uobičajenom skrbi. Uključeno je 20 istraživanja (17 ekonomskih analiza uz randomizirana ispitivanja i tri modelska istraživanja) objavljenih od 2005. do 2026. godine, a rezultati su sažeti narativno, bez objedinjavanja podataka. Sve su analizirane intervencije bile nefarmakološke i nekirurške, a većina je bila isplativa pri pragu spremnosti na plaćanje od 20 000 funti po kvalitetom prilagođenoj godini života (QALY). Joga, akupunktura, kognitivna terapija, podrška samozbrinjavanju te intervencije za smanjenje straha i stresa bile su učinkovitije i jeftinije od uobičajene skrbi iz jedne ili više perspektiva. Isto su pokazale i multimodalne intervencije, poput savjeta uz prilagođenu aktivnost na radnom mjestu te prehrane uz tjelesnu aktivnost. Svi su podaci potekli iz zemalja visokog dohotka, a istraživanja su se znatno razlikovala po populacijama i metodologiji, pa njihova primjenjivost u zemljama niskog i srednjeg dohotka ostaje nepoznata. Autori zaključuju da intervencije koje uključuju edukaciju, psihološku podršku i vježbanje izgledaju isplativo te da je potrebno poboljšati njihovu dostupnost u rutinskoj skrbi. Više na poveznici.
Definicije rijetkih bolesti u regulatornim i HTA sustavima: što znače za dostupnost liječenja
Rijetke bolesti pojedinačno pogađaju malen broj ljudi, no zajedno obuhvaćaju više od 7000 bolesti i oko 300 milijuna ljudi u svijetu, a liječenje je često ograničeno i vrlo skupo. Objavljen je stručni komentar o zdravstvenim politikama (policy comment) koji uspoređuje definicije rijetkih bolesti koje se koriste u regulatornim sustavima i sustavima nadoknade troškova u različitim zemljama. Ne postoji jedinstvena, globalno prihvaćena definicija: u Europskoj uniji rijetka je bolest ona koja pogađa manje od 1 na 2000 osoba, dok agencije za procjenu zdravstvenih tehnologija (HTA) često uvode uže kategorije, poput ultra-rijetkih bolesti (manje od 1 na 50 000 osoba). Regulatorna tijela definicijama žele olakšati ulazak lijekova na tržište i potaknuti inovacije, dok HTA agencije prvenstveno procjenjuju vrijednost za novac i održivost zdravstvenog sustava. Zbog toga se isti lijek može različito vrednovati: u Velikoj Britaniji, primjerice, za ultra-rijetke bolesti prihvaća se znatno viši prag isplativosti nego za rijetke karcinome (do 300 000 naspram 50 000 funti po QALY-ju). Autori upozoravaju da definicije temeljene samo na učestalosti mogu stvoriti poticaj da se bolesti razvrstavaju kao rijetke radi povoljnijeg statusa te da će razvojem precizne medicine sve više bolesti ispunjavati taj prag. Pacijenti koji ne zadovoljavaju definiciju, uključujući brojne neprepoznate rijetke bolesti, mogu ostati bez pristupa liječenju. Rasprava se treba pomaknuti s pitanja gdje povući prag učestalosti na pitanje čemu kriteriji služe te da bi pravo na posebne putove odobravanja i nadoknade trebalo ovisiti o više čimbenika, a ne samo o učestalosti. Više na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.