Azitromicin u predškolske djece s piskanjem u hitnoj službi: randomizirano ispitivanje
Bolesti praćene piskanjem jedan su od vodećih uzroka hospitalizacije djece predškolske dobi i često se liječe antibioticima, a opservacijska istraživanja pokazala su da se u nazofaringealnim uzorcima djece s ponavljanim epizodama piskanja češće izoliraju Streptococcus pneumoniae, Moraxella catarrhalis i Haemophilus influenzae. U multicentričnom ispitivanju djeca u dobi od 18 do 59 mjeseci koja su se javila u hitnu službu zbog umjerene do teške epizode piskanja randomizirana su na azitromicin u dozi od 12 mg/kg jednom dnevno ili placebo tijekom pet dana. Primarni ishod bio je zbroj ocjena dnevnika simptoma ADYC (Asthma Flare-up Diary for Young Children) tijekom pet dana (raspon od 5 do 35, pri čemu više ocjene označuju teže simptome), a učinkovitost je procijenjena zasebno u djece pozitivne i u djece negativne na navedene patogene bakterije. Od 840 randomiziranih sudionika njih 521 bilo je pozitivno na patogene bakterije, a odbor za praćenje podataka i sigurnosti zaustavio je ispitivanje zbog uzaludnosti nakon planirane privremene analize. Ocjene ADYC nisu se znatno razlikovale između skupina s azitromicinom i placebom ni u pozitivnoj kohorti (medijan 9,59 naspram 9,72; p = 0,70) ni u negativnoj kohorti (medijan 9,30 naspram 9,10; p = 0,69). U pozitivnoj kohorti bakterije su eradicirane u 58,7% djece koja su primala azitromicin naspram 11,4% u skupini s placebom, dok su sekundarni ishodi (trajanje boravka u hitnoj službi i u bolnici te ponovni dolasci u hitnu službu ili hospitalizacije unutar 72 sata), razvoj bakterijske rezistencije i učestalost štetnih događaja bili slični u objema skupinama. Zaključuje se da azitromicin u predškolske djece s umjerenim do teškim akutnim piskanjem nije smanjio težinu simptoma više od placeba, neovisno o nalazu patogenih bakterija. Više o istraživanju na poveznici.
Endovaskularno liječenje moždanoga udara uzrokovanoga okluzijom krvne žile srednjega promjera: randomizirano ispitivanje
Rezultati dosadašnjih ispitivanja endovaskularne trombektomije u akutnom ishemijskom moždanom udaru uzrokovanom okluzijom krvne žile srednjega promjera bili su nedosljedni, pa je ostalo nejasno poboljšava li trombektomija funkcionalni ishod u bolesnika s umjerenim do teškim neurološkim deficitom. U otvorenom randomiziranom ispitivanju sa zaslijepljenom procjenom ishoda u 48 centara u Kini uključeni su odrasli bolesnici koji su se javili unutar 24 sata od početka umjerenoga do teškoga moždanog udara (ocjena NIHSS 6 ili viša) uzrokovanoga okluzijom krvne žile srednjega promjera, a randomizirani su na trombektomiju uz medikamentno liječenje ili samo na medikamentno liječenje. Budući da pretpostavka proporcionalnih izgleda za pomak na modificiranoj Rankinovoj ljestvici nije bila zadovoljena, kao primarni ishod, prema unaprijed definiranom planu, upotrijebljena je funkcionalna neovisnost (ocjena 0 do 2 na modificiranoj Rankinovoj ljestvici) nakon 90 dana. Uključeno je 280 bolesnika u skupini s trombektomijom i 283 u kontrolnoj skupini, medijan dobi iznosio je 71 godinu, medijan ocjene NIHSS 10, žene su činile 42,8% sudionika, a 36,6% bolesnika primilo je intravensku trombolizu. Funkcionalna neovisnost nakon 90 dana postignuta je u 58,6% bolesnika u skupini s trombektomijom naspram 46,6% u kontrolnoj skupini (prilagođeni omjer stopa 1,24; 95% CI 1,07 do 1,44; p=0,004). Simptomatsko intrakranijsko krvarenje zabilježeno je u 4,7% naspram 2,2% bolesnika, a smrtnost nakon 90 dana iznosila je 11,1% naspram 10,2%. Zaključuje se da je u bolesnika s akutnim ishemijskim moždanim udarom uzrokovanim okluzijom krvne žile srednjega promjera i umjerenim do teškim deficitom trombektomija povećala vjerojatnost funkcionalne neovisnosti u odnosu na samo medikamentno liječenje, ali i rizik od simptomatskoga intrakranijskoga krvarenja. Više o istraživanju na poveznici.
Viša doza oralnoga ivermektina uz permetrinsku kremu u liječenju teškoga svraba: randomizirano ispitivanje
Teški svrab, rijetka parazitarna bolest kože s velikim brojem grinja, može biti opasan po život i predstavlja javnozdravstveni problem diljem svijeta. Za liječenje se preporučuje kombinacija oralnoga ivermektina u standardnoj dozi i topikalnih skabicida, no podataka iz randomiziranih kliničkih ispitivanja nedostaje, a vjerojatnost izlječenja nije poznata, dok su se više doze ivermektina pokazale učinkovitima u liječenju nekih drugih parazitarnih bolesti. U zaslijepljenom randomiziranom ispitivanju odrasli s teškim (profuznim ili krustoznim) svrabom potvrđenim parazitološkom ili dermatoskopskom pretragom randomizirani su na oralni ivermektin u dozi od 400 µg/kg (viša doza) ili 200 µg/kg (standardna doza), uzet uz obrok 0., 7. i 14. dana, u kombinaciji s nanošenjem 5%-tne permetrinske kreme na cijelo tijelo 0. i 7. dana te svakodnevnom primjenom emolijentne kreme. Primarni ishod bilo je izlječenje, definirano kao odsutnost grinja i njihovih produkata (jajašaca i izmeta) pri parazitološkoj ili dermatoskopskoj procjeni 18. i 21. dana te odsutnost aktivnih kliničkih lezija pri pregledu 28. dana. U glavnu analizu uključena su 132 bolesnika (66 u svakoj skupini), a izlječenje je postignuto u 75% bolesnika u skupini s višom dozom naspram 82% u skupini sa standardnom dozom (omjer izgleda za izlječenje 0,64; 95% CI 0,25 do 1,67), pri čemu nisu utvrđeni sigurnosni problemi. Zaključuje se da ivermektin u dozi od 400 µg/kg uz 5%-tnu permetrinsku kremu nije bio superioran standardnoj dozi od 200 µg/kg uz istu kremu u liječenju teškoga svraba u odraslih. Više o istraživanju na poveznici.
Skrb pod vodstvom fizioterapeuta za mišićno-koštana stanja u hitnoj službi: randomizirano ispitivanje s ekonomskom evaluacijom
Dugi boravci u hitnoj službi ugrožavaju sigurnost bolesnika i uspješnost zdravstvenoga sustava, a modeli skrbi koje vode fizioterapeuti mogli bi poboljšati skrb i rad hitne službe, no njihovi učinci dosad nisu bili rigorozno procijenjeni u randomiziranim ispitivanjima. U otvorenom pragmatičnom randomiziranom ispitivanju RESHAP-ED u pet hitnih službi u Novom Južnom Walesu u Australiji, odrasli s nekompliciranim mišićno-koštanim stanjima (npr. ozljedama mekih tkiva, boli u vratu i leđima te prijelomima ili iščašenjima koji ne zahtijevaju ortopedsku procjenu ni operaciju) randomizirani su na skrb pod vodstvom fizioterapeuta ili na uobičajenu skrb koju vode liječnici ili medicinske sestre s proširenim ovlastima (engl. nurse practitioners), uz trajanje boravka u hitnoj službi kao primarni ishod. Od 1491 randomiziranoga sudionika u analizu ih je uključeno 1475 (737 u intervencijskoj i 738 u kontrolnoj skupini), srednja dob iznosila je 40,1 godinu, a praćenje primarnoga ishoda bilo je potpuno. Srednje trajanje boravka u hitnoj službi iznosilo je 2,4 sata u intervencijskoj naspram 3,4 sata u kontrolnoj skupini (razlika −1,0 sat; 95% CI −1,2 do −0,8). Štetni događaji zabilježeni su u 6,6% naspram 5,9% sudionika (p=0,72), a intervencijska je skupina imala niže troškove (razlika −35,1 dolar; 95% CI −69,0 do −1,7) uz vjerojatnost isplativosti od 98,1%. Zaključuje se da je model skrbi pod vodstvom fizioterapeuta u hitnoj službi skratio boravak bolesnika s nekompliciranim mišićno-koštanim stanjima u hitnoj službi, bez narušavanja zdravstvenih ishoda i sigurnosti, te da je bio isplativ. Više o istraživanju na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.