Primjena hormona štitnjače kod preminulih donorskih organa
Primjena hormona štitnjače dugo je bila sastavni dio nekih protokola za prikupljanje organa zbog zabrinutosti da akutna hipotireoza može doprinijeti hemodinamskoj nestabilnosti i disfunkciji lijeve klijetke, što smanjuje uspješnost presađivanja srca i drugih organa; međutim, dokazi o ovoj praksi su neujednačeni. U nedavnom ispitivanju na 838 hemodinamski nestabilnih, mozgom mrtvih darivatelja koji su bili dodijeljeni primanju infuzije levotiroksina ili placeba u obliku fiziološke otopine, nije bilo značajne razlike u broju presađenih srca ili preživljavanju presađenog srca nakon 30 dana. Oporavak drugih organa također nije bio značajno pogođen. U skupini koja je primala levotiroksin, zabilježeno je više slučajeva teške hipertenzije ili tahikardije nego u skupini koja je primala fiziološku otopinu. Na temelju tih podataka, predloženo je izbjegavanje primjene hormona štitnjače kod preminulih darivatelja organa. Više na poveznici.
Povezanost depresije i anksioznih poremećaja s autoimunim tireoiditisom
Autoimuni tireoiditis (AIT) predstavlja značajan zdravstveni problem s prevalencijom od 4% do 13% u SAD-u. Osim somatskih komplikacija, pacijenti s AIT-om mogu također patiti od psihičkih poremećaja. Unatoč tome, opseg organskih psihičkih bolesti kod pacijenata s AIT-om do sada nije bio uobičajeno poznat. Proveden je sustavni pregled s meta-analizom o povezanosti depresije i anksioznosti s AIT-om. Analizirano je devetnaest istraživanja slučajeva i kontrola s ukupno 36.174 ispitanika, a rezultati ukazuju na značajnu povezanost između AIT-a i depresije te anksioznih poremećaja. Pacijenti s AIT-om imaju povećanu vjerojatnost razvoja simptoma depresije i anksioznosti ili primanja dijagnoze depresije i anksioznih poremećaja. Ova spoznaja ima važne implikacije za pacijente i može potaknuti odabir rane terapije organskog poremećaja, ne samo psihoterapijskog liječenja. Više na poveznici.
Pogreške u dijagnostici kod hospitaliziranih odraslih osoba koje su preminule ili su prebačene na intenzivnu skrb
Dijagnostičke pogreške pridonose štetnim posljedicama za pacijente, iako postoje rijetki podaci koji opisuju njihovu učestalost ili temeljne uzroke među hospitaliziranim pacijentima. U retrospektivnom kohortnom istraživanju provedenom na 29 medicinskih centara u SAD-u analizirana je prevalencija, uzroci te štetne posljedice dijagnostičkih pogrešaka među odraslima hospitaliziranima s generalnim medicinskim stanjima u 2019. godini. Od 2.428 pregledanih pacijentskih zapisa, 23% je doživjelo dijagnostičku pogrešku, a u 17,8% slučajeva pogreške su pridonijele privremenim, trajnim štetnim posljedicama ili smrti. Dijagnostička pogreška ocijenjena je kao faktor smrti kod 6,6% preminulih pacijenata. Najviše prilika za smanjenje dijagnostičkih pogrešaka pronađeno je u problemima s procjenom pacijenta (21,4%) i problemima u naručivanju i tumačenju testova (19,9%). U zaključku, dijagnostičke pogreške su česte među hospitaliziranim odraslima i povezane su s ozbiljnim posljedicama, što ukazuje na potrebu poboljšanja u odabiru i tumačenju testova te procesima procjene pacijenta. Više na poveznici.
Elektronske cigarete za prestanak pušenja
Elektronske cigarete (e-cigarete) su uređaji za pušenje koji korisnicima omogućuju inhalaciju pare, obično s nikotinom i okusima, bez izlaganja štetnim tvarima iz dima cigarete. U Cochraneovom sustavnom pregledu u kojeg je uključeno 88 istraživanja s više od 27.000 pušača, utvrđeno je da e-cigarete s nikotinom povećavaju šanse za prestanak pušenja u usporedbi s nikotinskom zamjenskom terapijom i e-cigaretama bez nikotina. Također su pokazale prednost u odnosu na nedostatak podrške ili ponašajnu podršku. Nuspojave su bile slične kao kod nikotinske zamjenske terapije, a ozbiljne nuspojave s e-cigaretama bile su rijetke. Unatoč tim pozitivnim rezultatima, potrebna su daljnja istraživanja, posebno o novim vrstama e-cigareta, kako bi se bolje razumjeli njihovi učinci na prestanak pušenja.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.