Klinika za plućne bolesti

Odjel za plućne bolesti splitske bolnice osnovan je 1936. god., a od 1958. god. nalazi se u posebnom paviljonu i građen je namjenski za plućne bolesnike. Godine 2007. postaje Klinika za plućne bolesti. 

Klinika za plućne bolesti je medicinska, znanstvena i nastavna baza za područje pulmologije u regiji, sa svojim iskusnim osobljem i opremljenošću  dijagnosticira i liječi najkompliciranije pulmološke bolesnike. 

Klinika predstavlja bazu za studente medicine i drugih visokih učilišta zdravstvenog usmjerenja, omogućava provođenje specijalističkog i subspecijalističkog staža specijalizantima KBC-a Split i specijalizantima drugih ustanova. Liječnici Klinike vrlo su često stručno-znanstveno angažirani pa redovito sudjeluju na svim značajnijim skupovima u zemlji, a sve češće sudjeluju na europskim i svjetskim sastancima pulmologa.

Postupci koji se izvode na klinici i upute za pacijente

Bronhoskopija

Endoskopska pretraga kojom se pregledavaju dišni putevi, najčešće se izvodi u lokalnoj anesteziji s fleksibilnim fiberbronhoskopom i traje od 10-15 minuta. Najčešće se izvodi kod obrade promjena na plućima vidljive rendgenskim ili CT snimkama, upornog i dugotrajnog kašlja, promuklosti oslobađanja dišnih puteva od sekreta ili uklanjanja stranih tijela. Na pregled je potrebno donijeti svu dokumentaciju sa slikovnim materijalom (MSCT toraksa, RTG snimke torakalnih organa), krvne pretrage (KKS, DKS, PV-INR), EKG. Na pretragu morate doći natašte što znači da ne jedete ni ne pijete ništa 6 sati prije postupka. Ako imate redovito propisanu terapiju koju uzimate ujutro, popijte je rano ujutro s malo tekućine. Prije pretrage ćete biti naknadno obaviješteni koje lijekove morate izostaviti i koliko dugo (npr. lijekovi za sprječavanje zgrušavanja krvi tzv. antikoagulansi).

Spirometrija

Spirometrija je pretraga kojom se mogu otkriti smetnje protoka zraka kroz dišne puteve i smanjen kapacitet pluća, važna je u dijagnosticiranju različitih bolesti pluća poput astme, KOPB (kronične opstruktivne bolesti pluća). Prije izvođenja pretrage pacijent bi trebao pričekati u čekaonici 10-15 minuta i za to vrijeme disati mirno. Prije testiranja je uputno ne uzimati kratkodjelujuće bronhodilatore tzv. „pumpice“ (Ventolin, Atrovent) 6-8 sati prije testiranja, dugodjelujuće bronhodilatatore (sve ostale inhalacijske lijekove koji se uzimaju redovito) barem 12 sati prije testiranja, a teofilinske preparate (Teolin, Teotard) 24 sata prije testiranja. Bitna je dobra suradnja pacijenta (mora slijediti upute tehničara), kao i pravilna tehnika disanja. Za spirometriju nije potrebna posebna priprema. Prije pretrage pacijent može pojesti lagani obrok i piti tekućinu, uzeti svoju kroničnu terapiju, osobito za povišeni tlak i šećernu bolest. 

Difuzijski kapacitet pluća

Test traje otprilike 10 do 15 minuta, ovisno o uspješnosti izvođenja. Postupak je sličan kao kod spirometrije i nema nikakvih posljedica po pacijenta. Priprema je ista kao i za spirometriju.

FeNO test

Ovaj test je koristan u praćenju pacijenata s astmom i učinkovitosti liječenja. Test se izvodi slično kao i za spirometriju ali je potrebna veća suradnja i sposobnost duljeg zadržavanja izdisanja. Pušenje utječe na rezultate testa te je uputno ne pušiti barem 12 sati prije izvođenja testa.  

Plinska analiza arterijske krvi

Pretraga kojom se utvrđuje stanje plinova u arterijskoj krvi (kisika i ugljičnog dioksida). Najčešće se krv vadi iz radijalne arterije u zapešću. Nije potrebna nikakva priprema prije postupka. Nakon vađenja krvi mora se pritisnuti ubodno mjesto radi sprječavanja krvarenja. 

6MWT/Šestminutni test hoda

Ovim testom se utvrđuje najveća udaljenost koju pacijent može prevaliti slobodnim hodom za 6 minuta. Služi za procjenu kondicijskog stanja pacijenta i sposobnosti podnošenja napora i koristan je za procjenu učinka lijekova koje pacijent uzima. Prije i poslije izvođenja testa mjeri se tlak, zasičenost krvi kisikom i puls. Nije potrebna posebna priprema prije izvođenja testa, ali je poželjno da pacijent obuče udobnu obuču za hodanje. 

Metakolinski test (Test bronhoprovokacije)

Ovom pretragom se ispituje osjetljivost bronha na podražaj. Izvodi se u obradi kod sumnje na astmu. Pacijent inhalira iritans pod imenom metakolin u sve većim koncentracijama te se nakon svake inhalacije radi spirometrija. Test se ne izvodi ako pacijent trenutno ima smetnje disanja. Uputno je prije testa ne piti napitke koji sadrže kofein kao što je kava, čaj, energetski napitci. Ne vježbati ni pušiti 6 sati prije testa. 

Prije testiranja ne uzimati kratkodjelujuće bronhodilatore tzv. „pumpice“, Ventolin 8 sati, a Atrovent 48 sati prije testiranja, dugodjelujuće bronhodilatatore (sve ostale inhalacijske lijekove koji se uzimaju redovito) barem 48 sati prije testiranja, a teofilinske preparate (Teolin, Teotard) 24 sata prije testiranja.

Polisomnografija

Metoda kojom se ispituju određene funkcije organizma za vrijeme spavanja. Senzorima prilijepljenima uz tijelo snimaju se: moždana aktivnost, disanje, pokreti očiju, nogu i donje čeljusti, rad srca, zasićenost krvi kisikom i hrkanje. Pretraga se izvodi noću, uz nadzor video-kamerom i prisustvo tehničara, a traje 8-10 h. Polisomnografija je neinvazivni i bezbolni test. Komplikacije su vrlo rijetke, a odnose se na iritaciju kože sredstvom za lijepljenje senzora.

Alergijsko testiranje

Kožno alergološko testiranje radi se za potvrdu dijagnoze alergijskih bolesti koje se manifestiraju od strane nosa, očiju, ušiju, ždrijela, grla, bronha te kože. Koristimo kožni test ubodom tzv. prick-test, testiramo inhalacijske, alimentarne (nutritivne) alergene kao i pripravke alergena na određene lijekove. 

Prije izvođenja testa prekinuti terapiju slijedećim lijekovima : antihistaminici 7 dana (RInolan, Daselta, Claritin, Flonidan, Telfast, Nixar...), sistemski kortikosteroidi  4 tjedna (Decortin, Medrol SoluMedrol, Dexason...). Testiranje se ne provodi u akutnoj fazi alergijske bolesti ni u trudnoći.

Ultrazvuk pluća, pleuralna punkcija i postavljenje torakalnog drena

Pri nekim se bolestima (plućnim i vanplućnim) može nakupljati velika količina pleuralne tekućine oko pluća. To se naziva pleuralnim izljevom. Da bi se doznalo o kakvoj se bolesti radi i time odredilo liječenje – radi se pleuralna punkcija. Pri tome se tankom iglom pod kontrolom ultrazvuka ubode kroz stjenku prsnog koša, vrhom igle dopre do izljeva te se u štrcaljku uvuče uzorak tekućine, koji se šalje na laboratorijske pretrage. Ukoliko postoji velika količina izljeva, a može se nakupiti i više litara tekućine, što pacijentu otežava disanje – uz pleuralnu se punkciju učini i rasteretna evakuacija izljeva. Pacijent sjedi i pregledom prsnog koša ili ultrazvukom, utvrdi se nivo pleuralnog izljeva. Zahvat je kratkotrajan. Bol koju pacijent osjeti pri ubodu je kratkotrajna i blaga, poput boli pri svakoj injekciji u mišić. Ukoliko su potrebne učestale pleuralne punkcije postavlja se dren u pleuralni prostor koji omogućava trajnu drenažu izljeva. 

Prije pretrage ćete biti naknadno obaviješteni koje lijekove morate izostaviti i koliko dugo (npr. lijekovi za sprječavanje zgrušavanja krvi tzv. antikoagulansi).

Transtorakalna biopsija perifernih infiltracija pod kontrolom UZV

Transtorakalna iglena biopsija je postupak uzimanja tkiva pluća koji se vrši poluautomatskom iglom i služi u svrhu dijagnosticiranja tvorbi pluća koje nisu dostupne bronhoskopski. Pacijent tijekom postupka sjedi ili leži. Pregledom prsnog koša ultrazvukom utvrdi se lokacija tvorbe pluća. Zahvat je kratkotrajan i bol koju pacijent osjeti pri ubodu je kratkotrajna i blaga, poput boli pri svakoj injekciji u mišić. Prije pretrage ćete biti naknadno obaviješteni koje lijekove morate izostaviti i koliko dugo (npr. lijekovi za sprječavanje zgrušavanja krvi tzv. antikoagulansi).

Kontakt
Predstojnica
doc. dr. sc. Suzana Mladinov, dr. med.
Glavna sestra
Dijana Sunara, univ. bacc. med. techn.
Klinika za plućne bolesti