Utjecaj pristupa pacijenata vlastitom elektroničkom zdravstvenom kartonu
Pristup vlastitim elektroničkim zdravstvenim kartonima (EHR) za pacijente vjerojatno će postati sastavni dio zdravstvenih sustava diljem svijeta. Takva intervencija ima potencijal za smanjenje troškova pružanja zdravstvene skrbi, poboljšanje pristupa podacima o zdravstvenoj skrbi, samozbrinjavanje te poboljšanje kvalitete skrbi i ishoda usmjerenih na zdravlje i pacijenta. Proveden je sustavni pregled kojim su se željeli procijeniti pozitivni i negativni učinci pristupa pacijenata vlastitom elektroničkom zdravstvenom kartonu. Pristup svom kartonu pacijenti su imali putem sigurnih portala primarnih zdravstvenih centara i bolnica. U pregled su uključena 74 istraživanja. Dok je većina istraživanja pokazala isključivo pozitivne ishode i koristi ili barem izostanak negativnih ishoda te intervencije, 12 članaka je ukazalo i na moguće nedostatke. Koristi pristupa EHR-u uključuju smanjenje tjeskobe, bolji odnos liječnika i pacijenta, povećanu svijest, pridržavanje propisane terapije te bolje kliničke ishode poput poboljšanja krvnog tlaka, glikemijske kontrole itd. Mogući nedostatci uključuju sigurnost, privatnost te povjerljivost zdravstvene dokumentacije i anksioznost koju to može izazvati među pacijentima. Više o ovom sustavnom pregledu pročitajte na poveznici.
Cjepivo protiv HPV-a i rizik od invazivnog raka vrata maternice
Infekcija humanim papiloma virusom (HPV-om) manifestira se izraslinama na koži i sluznicama. Postoji više od 100 tipova HPV-a, a neki od njih izazivaju razne vrste raka. HPV tipovi 16 i 18 uzročnici su više od 80% slučajeva raka vrata maternice, dok tipovi 6 i 11 uzrokuju spolnih bradavice. Dosadašnja istraživanja su ukazala na to da cjepivo protiv HPV-a štiti od HPV infekcije, spolnih bradavica i prekanceroznih lezija. U Švedskoj je provedeno istraživanje na nacionalnoj razini kojim se procijenila povezanost između HPV cjepiva i rizika od invazivnog raka vrata maternice. U istraživanje su uključeni podatci iz nacionalnog registra od 1.672.983 žene u dobi od 10 do 30 godina. Istraživanje je pokazalo da je, među švedskim ženama u dobi od 10 do 30 godina, kvadrivalentno HPV cjepivo povezano sa značajno smanjenim rizikom od nastanka invazivnog raka vrata maternice. Više na poveznici.
Djeca iz obitelji s niskim primanjima češće boluju od mentalnih poremećaja u životu od djece iz obitelji s visokim primanjima
Svaka peta osoba u SAD-u živi s mentalnim poremećajem poput depresije, shizofrenije, bipolarnog poremećaja ili nekog drugog. Neka istraživanja sugerirala su da bi socioekonomski status u djetinjstvu mogao imati utjecaj na pojavnost mentalnih poremećaja kasnije u životu. U Danskoj je provedeno nacionalno kohortno istraživanje na više od milijun ispitanika rođenih između 1980. i 2000. godine. Prihod roditelja zabilježen je pri rođenju, te nakon 5, 10 i 15 godina. Ispitanici su dalje praćeni od svoje 15. godine do dijagnoze mentalne bolesti ili do kraja 2016. godine. Osim za poremećaje hranjenja, niska primanja roditelja povezana su s povećanim rizikom od mentalnih poremećaja. Rane intervencije za ublažavanje nedostataka povezanih s niskim primanjima i bolje prilike za uzlaznu socioekonomsku mobilnost mogle bi smanjiti socijalne nejednakosti i nejednakosti u mentalnom zdravlju. Više na poveznici.
Jezična barijera u komunikaciji između medicinskih sestara i pacijenata
Globalna migracija i jezična raznolikost rekordno su visoke, zbog čega su jezične barijere u zdravstvu sve prisutnije. Medicinske sestre, često prvi kontakt s pacijentima u zdravstvenom sustavu, mogu poboljšati ishode, uključujući sigurnost i zadovoljstvo kroz način na koji se nose s jezičnim barijerama. Proveden je sustavni pregled kako bi se ispitalo kako su dosadašnja istraživanja ispitala radnu snagu medicinskih sestara s obzirom na jezične barijere. U pregled je uključeno 46 istraživanja iz 16 zemalja. Istraživanja su obuhvaćala razna zdravstvena okruženja, a najčešće su uključeni pacijenti koji su primljeni u bolnicu. Općenito, medicinske sestre su primijenile slične strategije u nošenju s jezičnim barijerama u različitim zemljama. Jezične barijere su otežavale pružanje zdravstvene skrbi te povećavale razine stresa i radnog opterećenja. Više na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr