Inhibitor fosfodiesteraze 4B u liječenju idiopatske plućne fibroze
Inhibicija fosfodiesteraze 4 (PDE4) povezana je s protuupalnim i antifibrotičnim učincima koji mogu biti korisni osobama koje boluju od idiopatske plućne fibroze. Dvostruko zaslijepljeno randomizirano kontrolirano ispitivanje provedeno je kako bi se procijenila učinkovitost i sigurnost lijeka BI 1015550 (podtip PDE4B) u osoba s plućnom fibrozom. Ukupno 147 ispitanika je nasumično raspoređeno u dvije skupine u omjeru 2:1 kako bi primili 18 mg lijeka BI 1015550 dva puta dnevno ili placebo. Glavni ishod bila je razlika u forsiranom vitalnom kapacitetu na početku te nakon 12 tjedana, uzimajući u obzir moguće korištenje nekog antifibrotičnog lijeka. Ispitivanje je pokazalo da je BI 1015550, sam ili s dodatnim antifibrotičnim lijekom, zaustavio pogoršanje funkcije pluća u osoba s idiopatskom plućnom fibrozom. Više pročitajte na poveznici.
Povezanost akutnog i kroničnog stanja upale majke s čestim razvojnim poremećajima kod djece
Upala se sve češće spominje kao uzrok ili posljedica učestalih problema u ljudi, poput pretilosti, stresa, depresije, onečišćenja i stanja kao što je autoimunost, astma i infekcija. Pretpostavlja se da je aktivacija imuniteta majke (MIA), potaknuta akutnom i sustavnom upalom, jedan od mehanizama uključenih u patogenezu neurorazvojnih poremećaja u djece (NDD). Napravljen je sustavni pregled istraživanja koja su proučavala povezanost upalnog stanja majke i pojavu neurorazvojnih poremećaja kod djece. Neurorazvojni poremećaji uključivali su autizam (ASD), poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) i Touretteov sindrom (TS). U pregled su uključene 32 meta-analize te 26 primarnih istraživanja. Pregled je pokazao da su čimbenici vezani za majku, a koji su povezani s ASD-om djeteta bili pretilost, trudnički dijabetes, preeklampsija, onečišćenje zraka, stres, depresija, autoimune bolesti i infekcije. Čimbenici povezani s ADHD-om su pretilost, preeklampsija, pušenje, nizak socio-ekonomski status, stres, autoimune bolesti i astma. Čimbenici povezani s TS-om su nizak socio-ekonomski status, depresija i autoimune bolesti. S obzirom na povećanu prevalenciju NDD-a, postoji hitna potreba za istraživanjem relativnih i kumulativnih čimbenika rizika kod majke i mehanizama bolesti. Definiranje čimbenika rizika koji se mogu spriječiti u visokorizičnim trudnoćama moglo bi ublažiti izraženost i ozbiljnost NDD-a.
Zdravstvene posljedice povezane s unosom neprerađenog crvenog mesa
Karakterizacija potencijalnih zdravstvenih učinaka izloženosti čimbenicima rizika kao što je konzumacija crvenog mesa ključna je za informiranje zdravstvene politike i prakse. Prethodne meta-analize koje su procjenjivale učinke unosa crvenog mesa dale su mješovite nalaze i nisu formalno procijenile snagu dokaza. Stoga je napravljen sustavni pregled dokaza o povezanosti unosa neprerađenog crvenog mesa i šest mogućih zdravstvenih ishoda. Pregled je uključio izvješća o 36 kohorti i jednom istraživanju slučajeva i kontrola te su pronađeni dokazi niske kvalitete o povezanosti unosa crvenog mesa s kolorektalnim karcinomom, rakom dojke, dijabetesom tipa 2 i srčanim udarom. Nadalje, nisu pronađeni dokazi o povezanosti unosa crvenog mesa i moždanog udara ili krvarenja u mozak. Iako postoje neki dokazi da je konzumacija neprerađenog crvenog mesa povezana s povećanim rizikom od pojave bolesti i smrtnosti, oni su slabi i nedovoljni da bi se dale jače ili uvjerljivije preporuke. Više pročitajte na poveznici.
Povezanost tjelesne aktivnosti i rizika od depresije
Depresija je vodeći uzrok opterećenja bolestima povezanim s mentalnim zdravljem i može se smanjiti tjelesnom aktivnošću, ali odnos doze i reakcije između aktivnosti i depresije još uvijek nije jasan. Stoga je napravljen sustavni pregled s meta-analizom kako bi se analizirala povezanost doze i odgovora između tjelesne aktivnosti i incidentne depresije iz objavljenih prospektivnih istraživanja na odraslim osobama. U pregled je uključeno 15 istraživanja s ukupno 191.130 ispitanika. Ovaj sustavni pregled i meta-analiza povezanosti između tjelesne aktivnosti i depresije sugerira značajne dobrobiti za mentalno zdravlje od tjelesne aktivnosti, čak i na razinama ispod javnozdravstvenih preporuka. Zdravstveni djelatnici bi stoga trebali poticati svako povećanje tjelesne aktivnosti kako bi se poboljšalo mentalno zdravlje pacijenata. Više pročitajte na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.