Online kognitivno-bihevioralna terapija za liječenje depresije
Depresija je veliki javnozdravstveni problem koji uzima ogroman danak na pojedince, sustave javnog zdravstva i društvo u cjelini. Tijekom posljednjih 20 godina, skrb o mentalnom zdravlju dostupna za depresiju doživjela je tehnološku revoluciju te se psihološke intervencije poput kognitivno-bihevioralne terapije (KBT) sve više isporučuju putem interneta. Proveden je sustavni pregled s meta-analizom s ciljem pružanja personaliziranih procjena kratkoročne i dugoročne relativne učinkovitosti vođenog i nevođenog online KBT-a za depresiju koristeći informacije na razini pacijenta. Ukupno 39 randomiziranih kontroliranih ispitivanja s 9.751 ispitanikom s depresijom uključeno je u analizu. Pregled je pokazao da je vođeni online KBT učinkovitiji od nevođenog online KBT-a za pojedince s depresijom, dok su dobrobiti izraženije kod ispitanika s umjerenom do težom kliničkom slikom. Nevođeni KBT je povezan sa sličnom učinkovitošću kod pojedinaca s blagim oblikom depresije. Personalizirani program liječenja je u potpunosti izvediv i nužan za osiguravanje najbolje raspodjela sredstava za liječenje depresije. Više na poveznici.
Učinkovitost različitih vrsta tjelovježbi za kroničnu bol u donjim leđima
Tjelovježba je uobičajeni pristup u liječenju kronične boli u donjem dijelu leđa koju kliničke smjernice preporučuju kao prvu liniju liječenja. Međutim, nije jasno koje vježbe su najbolje. Sustavni pregled s mrežnom meta-analizom napravljen je kako bi se proučili učinci pojedinih vrsta tjelovježbi na razinu boli i funkcionalna ograničenja u odraslih s kroničnom boli u donjem dijelu leđa. U pregled je uključeno 217 randomiziranih kontroliranih ispitivanja s 20.969 ispitanika. U usporedbi s izostankom liječenja, uobičajenom njegom i neučinkovitim intervencijama, pilates, McKenzie vježbe i program funkcionalnih vježbi su učinkovitije u smanjenju intenziteta boli i funkcionalnih ograničenja. Unatoč tome, osobe s kroničnom boli u donjem dijelu leđa bi se trebalo poticati na izvođenje vježbi u kojima uživaju kako bi se promicalo pridržavanje tjelovježbi. Više na poveznici.
Utjecaj crijevno-mozgovne osi i psihobiotika na mozak i ponašanje
Crijevna mikroflora je set mikroorganizama u crijevima te je povezana sa središnjim živčanim sustavom putem crijevno-mozgovne osi. Iako to nije do kraja istraženo, nekoliko istraživanja ukazalo je na mogući utjecaj tih mikroorganizama na ljudsko ponašanje i povezanost s raznim patološkim stanjima. Sustavni pregled je napravljen kako bi se bolje opisala povezanost disbioze u crijevnoj mikroflori i raznih neuroloških i/ili psihijatrijskih bolesti poput kognitivnih poremećaja, Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti, poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) i depresije. Također, sustavni pregled je analizirao moguće dobrobiti psihobiotika za te bolesti i stanja. Ukupno 17 ispitivanja je uključeno u analizu. Sustavni pregled je pokazao da je disbioza crijevne mikroflore prediktor razvoja navedenih bolesti te utječe na njihovu patogenezu. S druge strane, razni psihobiotici, uglavnom dijetalna vlakna i probiotici s Lactobacillus rodom, poboljšavaju razne kognitivne funkcije i potiču smanjeni odgovor kortizola. Više pročitajte na poveznici.
Rizik teške kliničke slike bolesti COVID-19 i uporaba ACE inhibitora i blokatora receptora angiotenzina
Nije sigurno postoji li povezanost između inhibitora angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE inhibitori) i blokatora angiotenzinskih receptora (ARB) i COVID-19 bolesti. Prospektivno kohortno istraživanje je provedeno kako bi se proučilo imaju li pacijenti kojima su propisani ti lijekovi povećani rizik od razvoje teške kliničke slike COVID-19 bolesti i potrebe za liječenjem u jedinicama intenzivnog liječenja (JIL). Prikupljeni su podatci o 8,28 milijuna ispitanika iz 1.205 ordinacija opće prakse u Engleskoj. Ukupno 19.486 pacijenata bilo je pozitivno na COVID-19, a 1.286 ih je zaprimljeno na JIL. ACE inhibitori bili su povezani sa statistički značajno smanjenim rizikom od razvoja COVID-19 bolesti te nisu bili povezani s povećanim rizikom za potrebu liječenja u JIL-u. Postojale su značajne interakcije između etničke pripadnosti i ACE inhibitora i ARB lijekova za bolest COVID-19. Rizik je bio veći među pacijentima crne rase iz Afrike nego među bijelcima. Više o istraživanju pročitajte na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.