Štetni učinci remdesivira, hidroksiklorokina i lopinavira/ritonavira u liječenju bolesti COVID-19: sustavni pregled i meta-analiza randomiziranih ispitivanja
U sustavni pregled kojemu je cilj bio sažeti specifične nuspojave remdesivira, hidroksiklorokina i lopinavira/ritonavira u bolesnika s COVID-19, uključeno je 16 randomiziranih ispitivanja s 8152 pacijenta. Na temelju dokaza niske ili vrlo niske pouzdanosti, nisu pronađeni dokazi da remdesivir ili lopinavir/ritonavir povećavaju rizik od akutne ozljede bubrega ili kognitivne disfunkcije/delirija u usporedbi sa standardnom njegom ili placebom. Dokazi niske pouzdanosti sugeriraju da hidroksiklorokin može povećati rizik od toksičnog učinka na srce i kognitivne disfunkcije/delirija, dok dokazi umjerene pouzdanosti sugeriraju da hidroksiklorokin vjerojatno povećava rizik od proljeva i mučnine i/ili u usporedbi sa standardnom njegom ili placebom. Dokazi niske pouzdanosti sugeriraju da lopinavir/ritonavir može povećati rizik od i mučnine i/ili u usporedbi sa standardnom njegom ili placebom. Više o istraživanju pročitajte na poveznici.
Tezepelumab za liječenje teške i nekontrolirane astme
Tezepelumab je ljudsko monoklonsko protutijelo koje blokira citokin uključen u nastanak astme. U randomiziranom kontroliranom pokusu 1061 ispitanik s astmom primio je tezepelumab ili placebo kako bi se vidjelo djeluje li taj lijek na smanjenje godišnje frekvencije egzacerbacija astme, kao i neke druge plućne parametre. Ispitanici su bili odrasle i adolescentne dobi s ozbiljnom i slabo kontroliranom astmom, a pratilo ih se tijekom 52 tjedna. Istraživanje je pokazalo da primjena tezepelumaba smanjuje broj godišnjih egzacerbacija, pomaže kontrolirati simptome i poboljšava funkciju pluća kao i kvalitetu života pacijenata. Nije bilo razlike u vrsti ili frekvenciji nuspojava među grupama koje su primile lijek ili placebo. Više pročitajte na poveznici.
Mobilna aplikacija s korištenjem strojnog učenja za probir djece s autizmom
Može li se pametni mobitel ili laptop koristiti u praksi kao pouzdan alat u otkrivanju ranih simptoma autizma? Upravo su to željeli doznati autori ovog istraživanja. U istraživanju je korištena aplikacija na smartphoneu ili tabletu prilikom pedijatrijskog pregleda djeteta, a koja prati uzorke pokreta oka svojstvene djeci s autizmom. Ti pokreti karakterizirani su smanjenim odgovorom na društvenu stimulaciju i deficitom u koordiniranju pogleda sa zvukovima govora. Ukupno 993 djece u dobi od 16 do 38 mjeseci uključeno je u analizu. Rezultati su pokazali da je aplikacija pouzdano mjerila poznate i nove biomarkere očnih pokreta koji se razlikuju između djece s autizmom i tipične djece. Navedena metoda pokazuje potencijal kao metoda probira za autizam koja se može primijeniti u praksi i omogućava stvaranja skupova podataka pogodnih za strojno učenje. Više o istraživanju pročitajte ovdje.
Prediktori za suosjećanje i empatiju liječnika: sustavni pregled
Sposobnost liječnika za suosjećanje s pacijentom mjerljivo poboljšava ishode njege unutar zdravstvenog sustava. Proveden je sustavni pregled koji je sakupio rezultate 52 istraživanja koja su uključila 74.866 liječnika, a koja su proučavala što predviđa bolju liječnikovu sposobnost suosjećanja i empatije. Rezultati pokazuju da su prethodno osobno iskustvo s bolešću, iskustvo bolesti vlastite djece ili rodbine te prethodna iskustva pružanja njege jasno povezani s većim kapacitetom za suosjećanje. Dokazi oko spola i dobi su pokazali nekonzistentne rezultate. Manji broj istraživanja je pronašao da su duhovnost i religioznost povezani s većom sposobnošću suosjećanja. Također, empatičnost osobe pokazala je pozitivnu povezanost, dok je povećana emocionalnost pokazala negativan efekt na suosjećanje. Vrlo mali broj istraživanja promatrao je prediktore poput organizacije zdravstvenog sustava ili radnog mjesta liječnika. Autori su naglasili da je potrebno više istraživanja o takvim okolišnim faktorima na koje bi se moglo utjecati, a ne samo istraživanje karakteristika samih liječnika. Više pročitajte na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.