Uporaba molnupiravira u rizičnih pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19
Premda je trenutno dominantni soj SARS-nCOV-2 virusa (Omicron) praćen nižom stopom smrtnosti, i dalje predstavlja značajan rizik u necijepljenih osoba koje imaju neki od rizika za razvoj teškog oblika bolesti COVID-19 (stariji od 60 godina, aktivna tumorska bolest, kronična bubrežna bolest, pretilost, kardiovaskularne bolesti). Molnupiravir je mala prekursorska molekula koja interferira s aktivnošću virusne RNK polimeraze. U ovom dvostruko-slijepom, randomiziranom ispitivanju koje je uključilo 1433 sudionika, istraživači su željeli doznati kako molnupiravir utječe na incidenciju hospitalizacije i smrti do 29. dana od pojave simptoma. Rano uvođenje molnupiravira smanjuje rizik od hospitalizacije i smrti u necijepljenih osoba oboljelih od bolesti COVID-19, a koji imaju neki od rizičnih čimbenika za razvoj teškog oblika bolesti.
Uporaba balansiranih otopina u jedinici intenzivnog liječenja
U liječenju pacijenata smještenih u jedinici intenzivnog liječenja (JIL) na raspolaganju je niz otopina za nadoknadu volumena. Neke od njih su povezane sa višom stopom smrtnosti ili akutne ozljede bubrega. Otopina koja se najčešće koristi, kako u JIL-u tako i u svakodnevnom kliničkom radu, je 0,9% otopina natrijeva klorida (fiziološka otopina). Neka su istraživanja pokazala kako uporaba takve otopine povećava rizik od ozljede bubrega ili smrtnosti, zbog čega su razvijene balansirane otopine (npr. Plasmalyte) koje su sličnije sastavu krvi. U ovom dvostruko-slijepom, kontroliranom ispitivanju sudjelovalo je 5037 pacijenata koji su liječeni Plasmalyte-om ili fiziološkom otopinom, a praćeni ishodi su bili smrt, uključivanje ispitanika u dijalizu i razine kreatinina. Bez obzira na odabir otopine, nije bilo razlike između skupina ni za jedan od ishoda.
Smjernice za dijagnozu, liječenje i praćenje limfoma zrelih T stanica i NK stanica
Non-Hodgkinov limfom je skupina malignih bolesti imunosnog sustava, a uključuje i novotvorine T stanica i natural killer, NK stanica. Britansko hematološko društvo objavilo je smjernice za dijagnozu, liječenje i praćenje limfoma zrelih T stanica i NK stanica. Kvaliteta dokaza i snaga preporuke ocijenjeni su GRADE metodologijom. Puni tekst smjernica možete pronaći na poveznici.
Oralna higijena u bolesnika na mehaničkoj ventilaciji za sprječavanje upale pluća: Cochraneov sustavni pregled
Upala pluća povezana s mehaničkom ventilacijom se razvija u bolesnika koji su intubirani duže od 48 sati. Često su ti pacijenti preboljeli srčani ili moždani udar, imali tešku nesreću ili prošli veliku operaciju. Upala pluća u takvih bolesnika je potencijalno vrlo ozbiljna komplikacija, može uzrokovati pogoršanje ionako lošeg općeg stanja i povećati rizik od smrti pacijenata. Održavanje pacijentovih usta čistima može pomoći u prevenciji upale pluća povezane s mehaničkom ventilacijom. Njega oralne higijene uključuje korištenje vodica za ispiranje usta, antiseptika, gela za desni i zube, mekanu pjenastu spužva ili četkicu za zube, samostalno ili u kombinaciji.
Ovaj sustavni pregled imao je za cilj istražiti jesu li neke mjere oralne higijene bolje od drugih u prevenciji upale pluća u intubiranih pacijenata. Pronađeno je 40 ispitivanja koja su uključivala ukupno 5675 ljudi liječenih u jedinicama intenzivne njege. Za njegu oralne higijene bila im je potrebna pomoć zdravstvenog osoblja. Dokazi sugeriraju da klorheksidin u obliku vodica za ispiranje ili gela, u usporedbi s placebom ili uobičajenom njegom, vjerojatno smanjuje rizik od razvoja upale pluća s 26% na oko 18% u pacijenata s vrlo teškom kliničkom slikom (13 ispitivanja). Zbog niske kvalitete dokaza ne mogu se donijeti zaključci o učinku klorheksidina na rizik od smrti ili duljinu boravka pacijenata u jedinicama intenzivne njege. U usporedbi s nečetkanjem zubi, četkanje zuba može spriječiti razvoj upale pluća u pacijenata s vrlo teškom kliničkom slikom (5 ispitivanja). Oralna higijena, uključujući antiseptike i četkanje zuba može biti učinkovitija od korištenja samo antiseptika u smanjenju incidencije upale pluća povezane s ventilatorom i duljine boravka u intenzivnoj njezi. Nema dovoljno dokaza da se utvrdi je li bilo koja od procijenjenih intervencija povezana s štetnim učincima.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.