Projekt Hrvatske zaklade za znanost "Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM)" provodi Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu s partnerima. U sklopu projekta izrađuje se elektronički vjesnik s novostima iz medicine, kojeg prenosimo:
Novosti iz medicine, br. 33, 23. prosinca 2021.
Procjena zdravstvenih rizika Marvelovih junaka: kohortno istraživanje
Iako je starenje proces u kojem postajemo mudriji i zreliji, isto je tako i proces u kojem se akumulirani zdravstveni rizici i životne navike očituju novim bolestima i boljkama. Marvelovi superjunaci imaju izvanredne sposobnosti koje ih čine zasebnom kohortom ispitanika, no dosadašnja istraživanja nisu ispitala kako bi te sposobnosti mogle utjecati na proces starenja. U ovom su istraživanju autori pratili kohortu Marvelovih superjunaka kroz 24 filma, od 2008. do 2021. godine, te analizirali potencijalne pozitivne i negativne čimbenike koji bi mogli utjecati na njihovo zdravlje. Prosječna dob Marvelovih junaka kreće se od 30 do 55 godina (izuzetak su Spiderman i Thor); pozitivni čimbenik za zdravlje je njihova tjelesna aktivnost, dok su negativni brojne ozljede, izloženost buci i zagađenju. Iron Man bi trebao posvetiti pozornost svom posttraumatskom stresnom poremećaju te riziku od gubitka koštane mase zbog izleta u svemir. Hulk je pod visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti zbog tahikardije i indeksa tjelesne mase od 120, dok Spiderman treba poraditi na svom nedostatku sna kako bi izbjegao kasniji rizik od pretilosti. Više na poveznici.
Nije ti to nuklearna fizika - jesu li pametniji 'rocket scientists' ili neurokirurzi?
Izreka "nije ti to nuklearna fizika", iako je češća u engleskom jeziku, koristi se i u Hrvatskoj nakon serije "Teorija velikog praska". Engleska verzija poslovice "It’s not rocket science" kao i njen medicinski pandan "It’s not brain surgery" predstavila je ozbiljan izazov autorima ovog istraživanja. U tom međunarodnom, prospektivnom istraživanju, autori su htjeli doznati tko je inteligentniji – neurokirurzi ili raketni znanstvenici. U istraživanju je korišten prethodno validiran online upitnik koji mjeri nekoliko domena inteligencije. Neurokirurzi su postigli statistički značajno bolje rezultate u domeni rješavanja problema, dok su znanstvenici postigli bolji rezultat u domeni zamišljanja i pažnje. S obzirom na navedeno, još uvijek nije jasno tko je najinteligentniji, i potrebna su dodatna istraživanja – koja bi recimo, uključila i kardiologe.
Toksičnost teškometalnih glazbenih sastava: kohortno istraživanje u Finskoj
Poznato je da životne navike i okruženje mogu utjecati na zdravlje i životni vijek. Ljudi koji slušaju klasičnu glazbu doživljavaju manje stresa, dok oni koji slušaju teški metal mogu imati veći rizik od metalnih poremećaja i antisocijalnog ponašanja. Isto tako, glazbenici imaju veći rizik od smrti nego opća populacija, posebice od nasilne smrti i one uzrokovane bolestima jetara. Kako je Finska poznata kao zemlja koja ima najviše tepkometalnih sastava po glavi stanovnika, istraživače je zanimalo utječe li ta izloženost na stope hospitalizacije i smrtnosti. Pratili su 311 općina u Finskoj od 2002. do 2017. godine. Stopa hospitalizacija i smrti je sveukupno bila niža u općinama koje su imale veći broj teškometalnih sastava. Štoviše, općine sa više teškometalnih sastava imale su nešto niži rizik od smrtnosti i hospitalizacije zbog uporabe alkohola (hazard ratio [HR] 0,92 i 0,83). Teškometalna glazba u Finskoj inspiraciju za stihove često vuče iz prirode i folklora, pa je moguće da takva glazba potiče na izloženost prirodi i tjelesnoj aktivnosti, poznatim blagotvornim čimbenicima. Više o istraživanju na poveznici.
Smjernice za izvještavanje loših istraživanja: BOGUS
Smjernice za izvještavanje (engl. reporting guidelines) tj. pisanje znanstvenih radova velika su pomoć znanstvenicima. Kako bi se povećala kvaliteta znanstvenih radova, razvijeni su alati poput CONSORT, PRISMA ili STROBE smjernica. Više o tim smjernicama možete saznati na stranicama Equator mreže. Autori BOGUS smjernica (Biased Outcome reporting Guidelines for Underwhelming Studies, odnosno Pristrane smjernice za izvještavanje o lošim istraživanjima) pregledom postojećih smjernica došli su do zaključka kako nema dostupnih smjernica za izvještavanje o rezultatima loše osmišljenih, nedovoljno statistički snažnih i općenito nevažnih istraživanja, te su odlučili predstaviti svoje. Autori su proveli Delphi postupak kako bi identificirali najvažnije preporuke o objavljivanju loših radova. Neki od njih uključuju: planiranje istraživanja bez razmišljanja o statističkoj snazi testova, izostanak registracije istraživanja i izrade protokola, objavu samo onih rezultata koji su statistički značajni ili, još bolje, tumačenje razlike koja postoji ali nije statistički značajna, te navođenje samo najočitijih ograničenja istraživanja (iako prava istraživanja nemaju ograničenja, pa je pitanje zašto to uopće navoditi). Više o BOGUS smjernicama na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.