Projekt Hrvatske zaklade za znanost "Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM)" provodi Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu s partnerima. U sklopu projekta izrađuje se elektronički vjesnik s novostima iz medicine, kojeg prenosimo:
Novosti iz medicine, br. 32, 16. prosinca 2021.
Učinkovitost booster doze Pfizer-BioNTech cjepiva na smrtnost od bolesti Covid-19
Pojava delta varijante Sars-CoV-2 virusa dovela je do porasta broja slučajeva zaraze u populaciji koja je rano u pandemiji cijepljena BNT162b2 cjepivom (Pfizer-BioNTech). Izrael je jedna od prvih zemalja koje su uvele cijepljenje takozvanom 'booster' dozom za neimunokompromitirane koji su primili dvije doze cjepiva. Iako je poznato da booster doza podiže razinu protutijela, nije bilo jasno utječe li na klinički važne ishode. Na populaciji od gotovo 800 000 pacijenata, u usporedbi sa dvije doze cjepiva, booster doza cjepiva smanjuje rizik smrti od Covida-19 (hazard ratio [HR]=0,10; 95% raspon pouzdanosti 0,07-0,14). Više o istraživanju na poveznici.
Kontrola i ukidanje terapije za pacijente u stabilnoj remisiji reumatoidnog artritisa: RETRO studija
Stope remisije bolesti reumatoidnog artritisa su u porastu, zbog čega je važno utvrditi najbolju regulaciju doze i potencijalno ukidanje terapije antireumtskim lijekovima koji modificiraju tijek bolesti (engl. disease-modifying antirheumatic drugs, DMARDs). The Rheumatoid Arthritis in Ongoing Remission (RETRO) studija je studija faze 3, randomizirana, kontrolirana i multicentrična, a uključuje njemačke pacijente koji imaju DAS28 rezultat uz sedimentaciju eritrocita (ESR) <2,6. Pacijenti su bili raspodijeljeni u tri skupine, jednu koja je nastavila DMARD terapiju u punoj dozi, jednu kojoj je doza spuštena za 50% i jednu kojoj je doza prvo spuštena za 50%, a zatim ukinuta nakon 6 mjeseci. Glavni ishod bio je rezultat na DAS28-ESR upitniku. Remisiju je održalo 81,2% pacijenata koji su nastavili terapiju, 58,6% pacijenata koji su prešli na 50% doze te 43,3% pacijenata koji su prekinuli terapiju nakon 6 mjeseci. Smanjenje doze je izvediva opcija, uz koju polovina pacijenata ostane u remisiji. Više o ovom istraživanju na poveznici i u registru kliničkih istraživanja.
Tjelovježba smanjuje rizik od ugrušaka u pacijenata sa masnom jetrom: randomizirano kontrolirano istraživanje
Nealkoholni steatohepatitis (engl. nonalcoholic steatohepatitis, NASH), česta je bolest i može biti povezana sa većim rizikom tromboembolizma. Poznato je da tjelovježba može smanjiti taj rizik u osoba sa vaskularnim bolestima, ali nije jasno djeluje li tako i za NASH. U ovom randomiziranom kontroliranom istraživanju proveden je program tjelovježbe u trajanju od 20 tjedana, u usporedbi sa standardnom kliničkom skrbi. Glavni ishod bila je promjena razine inhibitora aktivatora plazminogena 1 (engl. plasminogen activator inhibitor one, PAI-1). Neovisno o gubitku tjelesne mase i promjene prehrane, tjelovježba je utjecala na smanjenje rizika tromboze povezane sa NASH, mjerenu sa PAI-1. Buduća bi istraživanja trebala istražiti kliničke ishode pacijenata. Više na poveznici.
Terapija zračenjem uz CAR-T u liječenju non-Hodgkin limfoma
CAR-T terapija (engl. chimeric antigen receptor T-cell, CAR-T) je terapija T stanicama usmjerena na CD-19 kimerični antigen, a koristi se u liječenju velikostaničnog B-limfoma, limfoma plaštenih stanica i folikularnih limfoma koji nisu odgovorili na dvije ili više linija terapije. Prije infuzije CAR-T stanica, provodi se limfodeplecijska kemoterapija. Vrijeme od leukafereze do infuzije CAR-T stanica potencijalni je problem, poglavito u agresivnim oblicima bolesti. U tom se razdoblju bolest može pogoršati. U ovom je istraživanju praćeno 118 pacijenata od kojih je 14 dobilo terapiju zračenjem u tom razdoblju. 'Bridging' terapija zračenjem (engl. bridging radiation therapy, bRT) definirana je kao ona primljena nakon dovršene leukafereze ili do 30 dana prije CART infuzije. Za sve pacijente, većina progresije bolesti nakon CAR-T terapije bila je lokalna (88%). Iako je bRT niske doze ostvario lokalnu kontrolu bolesti godinu dana nakon terapije (86%), nije bilo statistički značajne razlike naspram pacijenata koji nisu dobili bRT. Ovi rezultati mogli bi biti korisni u procjeni terapije agresivnih ponavljajućih bolesti. Više na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.