Projekt Hrvatske zaklade za znanost "Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM)" provodi Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu s partnerima. U sklopu projekta izrađuje se elektronički vjesnik s novostima iz medicine, kojeg prenosimo:
Novosti iz medicine, br. 28, 19. studeni 2021.
Povezanost samodijagnosticirane COVID-19 infekcije i rezultata serološkog testa na SARS-CoV-2 s ustrajnim fizičkim simptomima među odraslim osobama u Francuskoj tijekom pandemije COVID-19
Napravljena je presječna analiza na 26.823 odraslih osoba iz francuske CONSTANCES kohorte. Samodijagnosticirana COVID-19 infekcija povezana je s ustrajnijim fizičkim simptomima, dok je laboratorijski potvrđena COVID-19 infekcija povezana samo s anosmijom (gubitkom osjeta njuha). Te povezanosti su bile neovisne o samoprocijenjenim zdravstvenim simptomima ili simptomima depresije. Ovi rezultati ukazuju na to da se ustrajni simptomi nakon COVID-19 ne trebaju automatski povezivati sa SARS-CoV-2 virusom. Potpuna medicinska procjena može biti potrebna kako bi se spriječilo pogrešno pripisivanje simptoma virusu. Više o istraživanju na poveznici.
Dugotrajna uporaba imunosupresivnih lijekova i COVID-19 ishodi hospitaliziranih pacijenata
U ovoj retrospektivnoj kohorti analizirano je imaju li pacijenti koji su na dugotrajnoj terapiji imunosupresivnim lijekovima veći rizik od potrebe za invazivnom mehaničkom ventilacijom i smrti u bolnici, u sklopu bolesti COVID-19. Uključeno je nešto više od 16.000 pacijenata koji su bili na imunosupresivnoj terapiji zbog reumatoloških bolesti (33%), transplantacije solidnih organa (26%), ili onkoloških bolesti (22%). U usporedbi sa pacijentima koji nisu primali takvu terapiju, nije bilo povećanog rizika za mehaničku ventilaciju, štoviše, rizik je bio nešto manji u skupini imunosuprimiranih (hazard ratio, HR = 0,89). Nije bilo ni povećanog rizika za smrtni ishod u bolnici. Nije bilo razlike u tom učinku za većinu lijekova, osim za rituksimab. Pacijenti koji primaju rituksimab imaju veći rizik od smrtnog ishoda u bolnici povezanog sa bolešću COVID-19, bilo da ga uzimaju zbog reumatološke bolesti (HR = 1,72) ili zbog onkološke dijagnoze (HR = 2,57). Više na poveznici.
Učinak dugotrajne suplementacije omega-3 masnim kiselinama na rizik od atrijske fibrilacije: sustavni pregled i meta-analiza
Prethodna su istraživanja pokazala kako može postojati povećani rizik od atrijske fibrilacije (AF) uz suplementaciju omega-3 masnih kiselina morskog porijekla. U ovom sustavnom pregledu autori su sakupili sve dosad objavljene dokaze o toj temi, s posebnim fokusom na dozu omega-3 masnih kiselina koja povećava rizik od AF. Na podacima 81,210 pacijenata praćenih u prosjeku 5 godina, potvrđen je povećani rizik od AF uz suplementaciju omega-3 masnim kiselinama (hazard ratio, HR = 1,25; 95%-tni raspon pouzdanosti 1,07-1,46), a rizik je bio veći ukoliko je suplementacija bila >1g/dan (HR = 1,49, 95%-tni raspon pouzdanosti 1,04-2,15).
Intervencije za poboljšanje uzimanja i pridržavanja terapije kod starijih odraslih osoba koje uzimaju više lijekova
U Cochraneovom sustavnom pregledu koji je uključivao 50 istraživanja s ukupno 14.269 sudionika, proučavane su bihevioralne i edukacijske intervencije u odnosu na uobičajenu skrb odraslih starijih od 65 godina, koji uzimaju preko četiri lijeka. Pregled je pokazao da miješane edukacijske i bihevioralne intervencije te isključivo bihevioralne intervencije za poboljšanje uzimanja terapije mogu povećati broj ljudi koji se zadovoljavajuće pridržavaju propisane terapije.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM) u suradnji s KBC-om Split. Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.