Projekt Hrvatske zaklade za znanost "Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM)" provodi Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu s partnerima. U sklopu projekta izrađuje se elektronički vjesnik s novostima iz medicine, kojeg prenosimo:
Novosti iz medicine, br. 25, 28. listopada 2021.
Genetska podloga varijabilnosti simptoma bolesti COVID-19
Još uvijek nije sasvim razjašnjeno zašto neke osobe imaju puno slabije simptome bolesti COVID-19, a neke osobe dožive jako loše ishode bolesti. Pregledni članak u časopisu Nature opisao je dosadašnje spoznaje na tu temu. Otkriveni su određeni geni za koje je moguće da utječu na ozbiljnost bolesti COVID-19, poput AB0 genetskog lokusa koji određuje krvnu grupu. Iako je pronađena povezanost i zaštitni učinak krvne grupe 0, on nije vrlo visok. Ovi nalazi su slični onima iz prethodnog istraživanja o utjecaju krvnih grupa na COVID-19, objavljenom u Annals of Internal Medicine. Također, određene rijetke urođene mane imuniteta mogu uzrokovati loše ishode bolesti COVID-19. Primjerice, pronađena su protutijela na interferon (IFN) tipa I kod nekih osoba sa ozbiljnim ishodima bolesti COVID-19, što ukazuje na moguću važnost interferonskog odgovora u razrješenju bolesti COVID-19. Više informacija, koje se često obnavljaju, može se pronaći na mrežnoj stranici COVID Human Genetic Effort (https://www.covidhge.com/).
Utjecaj nesanice na srčano zatajenje
Poremećaji spavanja, poput nesanice, su česti. Utjecaj poremećaja spavanja na kardiovaskularne bolesti poznat je od ranije, ali jasna veza između nesanice i srčanog zatajenja nije utvrđena. Ovo je istraživanje obuhvatilo 12,761 ispitanika srednje i starije životne dobi bez srčanog zatajenja, a zatim se ispitanike pratilo sljedećih 16 godina. Ispitanici koji nisu patili od nesanice imali su manji rizik za razvoj srčanog popuštanja, a veći broj simptoma nesanice povezan je s većim rizikom. Zbog visoke učestalosti nesanice u populaciji, važno je planirati javnozdravstvene akcije smanjenja poremećaja spavanja kako bi se djelovalo na rizik nastanka srčanog zatajenja.
Tramadol i kodein: razlike u rizicima smrtnosti, prijeloma i kardiovaskularnih događaja
Tramadol je opioidni analgetik s centralnim djelovanjem i često se koristi u liječenju kronične nekarcinomske boli. Unatoč tome, nema puno istraživanja koja uspoređuju njegovo djelovanje sa djelovanjem drugih opioidnih lijekova. U ovom je retrospektivnom kohortnom istraživanju tramadol uspoređen sa kodeinom, analgetikom koji djeluje preko opioidnih receptora. U istraživanje je uključena baza podataka koja obuhvaća 6 milijuna stanovnika Katalonije, od kojih je nešto više od milijun dobilo recept za neki od ovih lijekova. Nešto više od 350,000 pacijenata je upareno i uspoređeni su njihovi ishodi. Uporaba tramadola bila je povezana s većim rizikom od smrti bilo kojeg uzroka (hazard risk, HR = 2,31), kardiovaskularnih događaja (HR = 1,15), te prijeloma (HR = 1,5). Nije bilo razlike među ovim lijekovima za rizike of delirija, konstipacije, poremećaja spavanja i zlouporabu lijekova. Više o istraživanju na poveznici.
Kompjutorizirana tomografija za dijagnozu hepatocelularnog karcinoma u odraslih sa kroničnim bolestima jetara: Cochraneov sustavni pregled
Hepatocelularni karcinom uglavnom se javlja u pacijenata koji imaju kronične bolesti jetara. Kompjutorizirana tomografija (engl. computed tomography, CT) druga je linija dijagnostike, nakon postavljanja sumnje na bolest ultrazvukom i/ ili razinom alfa-fetoproteina. Značajan broj hepatocelularnih karcinoma nema karakteristični izgled na ovim pretragama, a pacijenti s kroničnim bolestima uglavnom nisu dio probira ni programa praćenja na kojima se temelje preporuke. U ovom sustavnom pregledu, koji je izradila i skupina hrvatskih autora, ispitana je učinkovitost CT-a u ovih pacijenata. Na temelju podataka od 3,101 pacijenta, CT za hepatocelularni karcinom u kroničnih jetrenih bolesnika bi propustio ispravno dijagnosticirati 22,5% pacijenata s karcinomom, te propustio ispravno isključiti dijagnozu u 8,7% pacijenata. Više na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM) u suradnji s KBC-om Split. Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.