Kompletna krvna slika nije dovoljna za dijagnosticiranje nedostatka željeza tijekom trudnoće
Prepoznavanje nedostatka željeza tijekom trudnoće ključno je zbog povezanih opstetričkih i pedijatrijskih komplikacija. Dvije nove studije ističu važnost korištenja feritina kao metode probira za nedostatak željeza, jer su promjene povezane s anemijom vidljive u kompletnoj krvnoj slici kasni pokazatelj. U prvoj studiji, koja je obuhvatila 345 trudnica s testiranjem potpune krvne slike (CBC) i razine feritina u prvom tromjesečju, hemoglobin <11 g/dL ili srednji korpuskularni volumen (MCV) <80 fL pokazali su samo 30% osjetljivosti za otkrivanje nedostatka željeza. Druga studija, provedena na 629 trudnica bez anemije na prvom prenatalnom pregledu, otkrila je da je 21% imalo nedostatak željeza u 15. tjednu trudnoće, a 84% do 33. tjedna. Ovi rezultati podržavaju praksu probira nedostatka željeza mjerenjem razine feritina, umjesto oslanjanja samo na kompletnu krvnu sliku, radi pravovremene dijagnoze i intervencije. Više o preporuci na poveznici.
Povećan rizik od napadaja kod djece zbog antihistaminika prve generacije
Antihistaminici prve generacije, poput klorfeniramina ili hidroksizina, često se koriste za liječenje alergijskog rinitisa, svrbeža i urtikarije, no poznati su po nuspojavama središnjeg živčanog sustava kod djece, uključujući sedaciju, paradoksalnu agitaciju i kognitivno oštećenje. Novo istraživanje na gotovo 3200 djece, koja su zbog napadaja došla u hitnu službu, otkrilo je povezanost između nedavne primjene antihistaminika prve generacije i povećanog rizika od napadaja, posebno kod djece u dobi od 6 do 24 mjeseca. Ovi rezultati ukazuju na to da napadaji mogu biti još jedna nuspojava antihistaminika prve generacije kod predisponirane djece te podržavaju postojeće preporuke o izbjegavanju njihove uporabe u pedijatrijskoj populaciji, posebno kada su dostupne sigurnije alternative iz skupine antihistaminika nove generacije. Više o istraživanju na poveznici.
Inavolizib pokazuje obećavajuće rezultate u liječenju HR-pozitivnog, HER2-negativnog karcinoma dojke
Nova terapijska strategija s inhibitorom PI3K alfa izoforme inavolizibom donosi napredak u liječenju bolesnica s hormonski receptor (HR)-pozitivnim, HER2-negativnim karcinomom dojke otpornih na endokrinu terapiju i s PIK3CA-mutacijama. U randomiziranom kliničkom ispitivanju na 325 pacijentica koje su doživjele povratak bolesti tijekom ili unutar 12 mjeseci nakon adjuvantne endokrine terapije, dodatak inavoliziba fulvestrantu i palbociklibu poboljšao je preživljenje bez progresije bolesti (15 vs 7.3 mjeseci). Teške nuspojave (stupnja ≥3) zabilježene su kod 88% pacijentica koje su primale inavolizib, u usporedbi s 82% u kontrolnoj skupini. Ova kombinacija terapija sada ima odobrenje u SAD-u i smatra se odgovarajućom opcijom za bolesnice s lokalno uznapredovalim ili metastatskim HR-pozitivnim, HER2-negativnim PIK3CA-mutiranim karcinomom dojke otpornim na endokrinu terapiju. Više o istraživanju na poveznici.
Prednosti terapije kontinuiranim pozitivnim tlakom u trudnica s opstruktivnom apnejom u snu
Terapija kontinuiranim pozitivnim tlakom (CPAP) ključna je za upravljanje opstruktivnom apnejom u snu (OSA), a nova istraživanja ukazuju na njezinu korist u smanjenju komplikacija u trudnoći. Meta-analiza koja je obuhvatila četiri randomizirana klinička ispitivanja i dvije kohortne studije s više od 800 trudnica s OSA pokazala je da su one koje su koristile CPAP imale nižu stopu gestacijske hipertenzije (RR = 0.65) i preeklampsije (RR = 0.70) u usporedbi s trudnicama koje nisu koristile CPAP. Ova korist nije ovisila o dobi pacijentica niti o njihovom indeksu tjelesne mase. Prilikom savjetovanja trudnica s OSA o uporabi CPAP-a, ističemo ove prednosti, uz poznata poboljšanja simptoma poput pospanosti, hrkanja i umora. CPAP se pokazuje kao važna intervencija za unapređenje zdravlja majki i smanjenje rizika od komplikacija u trudnoći. Više o istraživanju na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.