Projekt Hrvatske zaklade za znanost "Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM)" provodi Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu s partnerima. U sklopu projekta izrađuje se elektronički vjesnik s novostima iz medicine, kojeg prenosimo:
Novosti iz medicine, br. 12, 28. lipnja 2021.
Periproceduralne ozljede zbog perkutane koronarne intervencije: konsenzus za dijagnozu i praćenje
U pacijenata sa kroničnim koronarnim sindromom potrebno je pravodobno prepoznati periproceduralne ozljede nakon perkutane koronarne intervencije (engl. percutaneous coronary intervention, PCI), poput ozljede miokarda ili infarkta. Te su ozljede povezane sa povećanim rizikom od velikih neželjenih kardioloških događaja (engl. major adverse cardiac events, MACE). Preporuča se mjeriti troponin prije i poslije PCI-ja, a povećanje vrijednosti troponina više od pet puta 99. percentile gornje referentne vrijednosti predlaže se kao prag za dijagnosticiranje velike periproceduralne ozljede. Ta je ozljeda snažan nezavisni prognostički čimbenik za sveukupnu smrtnost godinu dana nakon PCI-ja. Više na poveznici.
Profilaksa za febrilne napadaje u djece: Cochraneov sustavni pregled
Febrilni napadaji su relativno česti i događaju se u 1 od 30 djece mlađe od 6 godina. Trećina djece koja dožive febrilni napadaj će doživjeti barem još jedan u budućnosti. U ovom Cochraneovom sustavnom pregledu ispitani su učinci davanja profilaktične terapije za febrilne napadaje: antiepilepticima, antipireticima i cinkom. Nema korisnih učinaka od uzimanja cinka ni antipiretika. Iako su neki antiepileptici pokazali povoljan učinak, zbog profila i učestalosti nuspojava, ne preporuča se njihovo korištenje u ovu svrhu.
Posljedice sjedilačkog ponašanja tijekom trudnoće
Sustavni pregled 26 istraživanja pokazao je da trudnice provode više od 50% svoga vremena uz sjedilačke oblike ponašanja (npr. sjedenje). Povećano vrijeme provedeno u sjedilačkim ponašanjima povezano je s višim razinama C-reaktivnog proteina i LDL kolesterola, kao i s većim opsegom abdomena kod novorođenčadi. Nisu pronađene jasne i konzistentne poveznice sjedilačkog ponašanja i drugih varijabli, poput gestacijskog dijabetesa. Sustavni pregled je zaključio da sjedilačko ponašanje i navike mogu utjecati na ishode trudnoće za majku i dijete, iako su u pregled uključena međusobno poprilično različita istraživanja. Stoga, ova tema iziskuje daljnje i dublje istraživanje posljedica sjedilačkog ponašanja u trudnica.
Hospitalizacija zbog zaraznih bolesti povećava rizik od demencije
Cilj ovog velikog multikohortnog opažajnog istraživanja bio je utvrditi povećava li hospitalizacija zbog različitih zaraznih bolesti rizik od demencije kasnije u životu. U istraživanje je bio uključen velik broj sudionika a trajalo je od 1986. do 2010. godine. Utvrđeno je da hospitalizacija zbog bilo koje zarazne bolesti povećava rizik od demencije. Rizik dodatno povećavaju višestruke hospitalizacije zbog zaraznih bolesti, a učinak je vidljiv kod hospitalizacija zbog zaraznih bolesti središnjeg živčanog sustava, ali i kod ostalih zaraznih bolesti. S obzirom na to, čini se da demencije kao što su Alzheimerova bolest ili vaskularna demencija, nisu povezane s nekim određenim uzročnikom, već su dio posljedica općeg upalnog odgovora organizma.
Ova objava rezultat je aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM) u suradnji s KBC-om Split. Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici. Možete nam se javiti s idejama na ibz@mefst.hr.