Preporuke za kirurško liječenje perianalnog i perirektalnog apscesa
Nakon incizije i drenaže perianalnog ili perirektalnog apscesa, uobičajena kirurška praksa se sastoji od ostavljanja sterilnog zavojnog materijala unutar rane, pod pretpostavkom da će to upijanjem olakšati daljnju drenažu te spriječiti prerano zatvaranje kože. U PPAC2 istraživanju provedenom na 443 pacijenta s primarnim perianalnim apscesom, izostanak takve prakse nije doveo do statistički značajne razlike u stopi formiranja fistula te ponovne pojave apscesa. Međutim, grupa koja nije koristila takvu praksu imala je niže prosječne vrijednosti za intenzitet boli bodove za bol (28 prema 38 na vizualnoj analogni skali od 100 bodova). S obzirom na ove i slične nalaze iz dva ranija manja istraživanja, dokazi idu u prilog napuštanju ovakve prakse. Više o preporukama na poveznici.
Učestalost neplodnosti i komplikacija u trudnoći kod ženskih kirurga
U ovom presječnom istraživanju, znanstvenici iz SAD-a su istražili incidenciju neplodnosti i komplikacija tijekom trudnoće među specijalisticama kirurgije u SAD-u i identificirali radne čimbenike povezane s povećanim rizikom u usporedbi sa sličnom populacijom izvan kirurškog sektora. Istraživanje je provedeno putem anketnog upitnika elektronički distribuiranog među ženama kirurzima u SAD-u, uključujući i one na specijalizaciji. Rezultati istraživanja pak pokazuju da je 42% ispitanica doživjelo gubitak trudnoće, što je više od dvostruko više nego u općoj populaciji. Također, kirurginje su češće koristile metode potpomognute oplodnje te se bile sklonije odgađati trudnoću zbog kirurške obuke u usporedbi s muškim kolegama. Tijekom trudnoće, kirurginje koje su radile 12 ili više sati tjedno imale su veći rizik od komplikacija. Također su češće imale nepredviđeni carski rez i postporođajnu depresiju u usporedbi s ženama partnericama kirurga. Ovo istraživanje ističe povećane rizike neplodnosti i komplikacija tijekom trudnoće među kirurginjama i poziva na promjene u kirurškoj kulturi kako bi se podržale trudnoće i smanjio rizik od neplodnosti i ozbiljnih komplikacija tijekom trudnoće. Više o istraživanju na poveznici.
Kvalitetan san kao mjera prevencije srčanog zatajenja
Zatajenje srca je stanje u kojem srčani mišić nije sposoban pumpati dovoljno krvi kako bi zadovoljio potrebe tijela od kojeg boluje više od 26 milijuna ljudi diljem svijeta. Osim arterijske hipertenzije, loš obrazac spavanja također je istaknut kao jedan od važnih čimbenika rizika. U istraživanju objavljenom u časopisu Circulation, kojim je rukovodilo Sveučilište Tulane i u kojem je sudjelovalo više od 400.000 sudionika, istraživači su otkrili da loš obrazac spavanja povećava rizik od zatajenja srca. Ispitanici su ispunili upitnik u kojem su zdravi čimbenici spavanja definirani kao jutarnji kronotip, trajanje sna od 7-8 sati i nedostatak simptoma nesanice, hrkanja ili dnevne pospanosti. Svi pet zdravih čimbenika spavanja zajedno rezultirali su smanjenjem rizika od zatajenja srca za 60%. Postotak se smanjivao kako se broj zdravih čimbenika spavanja smanjivao ispod pet. Individualno, nedostatak dnevne pospanosti povezan je s najvećim smanjenjem (44%) rizika od zatajenja srca. Općenito, važno je imati na umu da je kvalitetan i dovoljno dugačak san bitan ne samo za osjećaj svježine i odmorenosti, već i u dugoročnoj prevenciji nastanka ozbiljnih zdravstvenih poteškoća. Više o istraživanju na poveznici.
Praćenje pacijenata s akutnim krvarenjem iz donjeg gastrointestinalnog trakta: obnovljene smjernice Američkog udruženja za gastroenterologiju
Akutno krvarenje iz donjeg gastrointestinalnog trakta je čest razlog za hospitalizaciju u SAD-u i povezano je sa značajnom smrtnošću i morbiditetom. Ove obnovljene smjernice uključuju preporuke za upotrebu alata za stratifikaciju rizika, ulogu lijekova za povrat normalnog koagulacijskog statusa, sve veću ulogu CTA u pacijenata s teškim LGIB-om i upravljanje pacijentima koji imaju pozitivan nalaz CTA-e. Preporuka je da većina pacijenata koji zahtijevaju kolonoskopiju tijekom bolničkog liječenja prođu nehitnu kolonoskopiju jer nije dokazano da hitna kolonoskopija unutar 24 sata od dolaska pacijenta poboljšava važne kliničke ishode poput ponovnog krvarenja. Konačno, pružene su obnovljene preporuke u vezi s ponovnim početkom uzimanja antiagregacijskih i antikoagulantnih lijekova nakon prestanka krvarenja iz donjeg gastrointestinalnog trakta. Više o smjernicama na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.