Obnovljene smjernice za liječenje akni vulgaris
Američka akademija za dermatologiju obnovila je smjernice za liječenje akni vulgaris. Smjernice i dalje podržavaju različite mjere liječenja, poput kombinirane primjene lokalnih sredstava s različitim mehanizmima djelovanja; ograničenog trajanja antibiotske terapije; primjene lokalnih ili sistemskih antibiotika isključivo u kombinaciji s lokalnim benzoil peroksidom; te primjene oralnog izotretinoina za teške oblike akni, akne koje nisu adekvatno reagirale na standardne oralne ili lokalne tretmane, kao i akne povezane s psihosocijalnim opterećenjem ili ožiljcima. Više na poveznici.
In vitro dijagnostički test na temelju izdaha za otkrivanje infekcija donjih dišnih puteva
Točna dijagnoza ključna je za smanjenje smrtnosti kod osoba s infekcijama donjih dišnih puteva (engl. lower respiratory tract infection, LRTI), no trenutno dostupne metode često su spore i neprecizne. Novo istraživanje razvilo je in vitro dijagnostički test temeljen na uzorcima izdaha kako bi se brzo i učinkovito otkrile infekcije donjih dišnih puteva kod osoba na mehaničkoj ventilaciji. U testu je korišten specifični senzor za ljudsku neutrofilnu elastazu (engl. human neutrophil elastase, HNE) kako bi se detektirala povećana aktivnost proteaza karakteristična za LRTI. U ispitivanju je test primijenjen na uzorcima izdaha intubiranih pacijenata i zdravih volontera, a rezultati su pokazali da je aktivnost HNE bila 9.8 puta viša kod pacijenata s LRTI u usporedbi s onima bez infekcije i 9.2 puta viša u usporedbi sa zdravim volonterima. Dijagnostički potencijal testa potvrđen je konstrukcijom krivulje karakteristika primatelja, koja je pokazala iznimno visoku točnost (AUC od 0.987), dok je osjetljivost testa iznosila 1.0, a specifičnost 0.867. Ovi rezultati sugeriraju da bi test mogao značajno unaprijediti točnost dijagnoze LRTI u bliskoj budućnosti. Više na poveznici.
Kongenitalni srčani defekti kod djece rođene nakon postupaka potpomognute reproduktivne tehnologije
Djeca rođena nakon postupaka potpomognute reproduktivne tehnologije (engl. assisted reproductive technology, ART) imaju lošije perinatalne ishode u usporedbi s djecom začetom spontano. Provedeno je kohortno istraživanje kako bi se proučilo povećava li ART rizik od kongenitalnih srčanih defekata (engl. congenital heart disease, CHD) kod djece. Analizirano je više od 7,7 milijuna djece rođene u Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj između 1984. i 2015. godine, uključujući 171.735 djece začete putem ART-a. Rezultati su pokazali da su djeca rođena nakon ART-a imala višu stopu ozbiljnih kongenitalnih srčanih defekata (1,84%) u usporedbi s djecom začetom spontano (1,15%). Rizik je bio najviši kod višestrukih trudnoća, bez obzira na metodu začeća. Također, ozbiljni srčani defekti bili su češći kod djece rođene nakon ART-a, s rizikom sličnim između različitih metoda ART-a, poput in vitro oplodnje (engl. in vitro fertilization, IVF) i intracitoplazmatske injekcije spermija (engl. intracytoplasmic sperm injection, ICSI), te između zamrznutih i svježih embriotransfera. Iako su apsolutni rizici relativno mali, rezultati ukazuju na povećanu prevalenciju ovih rijetkih, ali ozbiljnih stanja kod djece začete pomoću ART-a. Više na poveznici.
Povezanost kratkog trajanja majčinog sna s kašnjenjem u neurološkom razvoju potomaka
Kvaliteta sna tijekom trudnoće može imati značajan utjecaj na zdravlje majke i razvoj djeteta. Provedeno je kohortno istraživanje kako bi se istražila povezanost između kratkog trajanja majčinog sna tijekom trudnoće i kašnjenja u neurološkom razvoju djece. Istraživanje je uključilo 7.059 parova majka-dijete, a podaci o spavanju prikupljeni su tijekom trudnoće, dok su neurološki razvojni ishodi djece praćeni do 36 mjeseci nakon poroda. Rezultati su pokazali značajnu povezanost između kratkog sna kod majki tijekom sredine trudnoće i povećanog rizika za kašnjenje u neurološkom razvoju djece, posebno kod dječaka. Analiza uzoraka krvi iz pupkovine otkrila je da povišene razine C-peptida mogu djelomično posredovati ovu povezanost, što ukazuje na moguću ulogu fetalnog metabolizma glukoze u ovim razvojnim kašnjenjima. Ovi rezultati naglašavaju važnost kvalitete sna kod trudnica za zdrav razvoj djeteta. Više na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.