Intravenski vitamin C za pacijente sa sepsom
Randomizirano kontrolirano ispitivanje pokazalo je da vitamin C ima negativan učinak na smrt ili trajnu disfunkciju organa nakon 28 dana. Nadalje, napravljena je dodatna Bayesijanska analiza tih podataka kako bi se poboljšalo njihovo tumačenje. U ispitivanje su uključena 872 ispitanika s potvrđenom ili sumnjom na infekciju, koji su uzimali vazopresore te su u jedinici intenzivnog liječenja kraće od 24 sata. Jedna skupina ispitanika primala je 50 mg/kg vitamina C svakih šest sati kroz 96 sati, dok je druga skupina primala placebo. Primarni kompozitni ishod uključivao je smrt ili trajnu disfunkciju organa nakon 28 dana. Analiza je pokazala da primjena vitamina C kod odraslih pacijenata s dokazanom infekcijom ili sumnjom na infekciju i potporom vazopresorima povezana je s velikom vjerojatnošću nastanka štetnih učinaka. Više na poveznici.
Povezanost sindroma sagorijevanja liječnika i kvalitete zdravstvene skrbi
Burnout ili sindrom sagorijevanja na radnom mjestu uključuje emocionalnu iscrpljenost, depersonalizaciju, smanjen osjećaj osobnog uspjeha te osjećaje nesposobnosti i nestručnosti. U meta-analizu objavljenu u BMJ-u uključeno je više od 230.000 liječnika iz 170 istraživanja. Liječnici koji su imali sindrom sagorijevanja bili su nezadovoljniji svojim poslom, žalili su zbog odabira karijere i razmatrali su promijeniti posao. Ti su liječnici imali veću vjerojatnost da budu uključeni u incidente vezane za sigurnost pacijenata, imali su niske razine profesionalizma i lošije ocjene pacijenata. Zdravstveni sustavi trebali bi uložiti u strategije sprječavanja i smanjenja stope sindroma sagorijevanja kako bi poboljšali skrb pacijenata i spriječili odljev zdravstvenog osoblja. Više na poveznici.
Nadopuna GOLD smjernica za dijagnozu i liječenje kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) za 2023. godinu
Globalna inicijativa za kroničnu opstruktivnu plućnu bolesti (engl. Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease) objavila je nadopunu smjernica za dijagnozu i liječenje KOPB-a. Između ostalog, za pacijente koji imaju blaže simptome, savjetuje se terapija s dugodjelujućim bronhodilatatorima umjesto kratkodjelujućih. Za pacijente s težim simptomima i one s visokim rizikom od egzacerbacija bolesti, bez obzira na simptome, savjetuje se početna dualna terapija. Sve promjene možete naći na poveznici.
Povezanost kortizola i razvitka adolescentne depresije
Disregulacija osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA) uključena je u razvoj velikog depresivnog poremećaja (MDD) u odrasloj dobi. Proveden je sustavni pregled s meta-analizom kako bi se saželi dokazi o povezanosti između kortizola, mjere aktivnosti HPA osi i MDD-a u adolescenata i mladih odraslih osoba. U sustavni pregled je uključeno 26 istraživanja, a u meta-analizu njih 14 od kojih je samo jedno uključivalo mlade odrasle osobe. Analiza je pokazala da su povišene jutarnje, ali ne i večernje razine kortizola prospektivno povezane s kasnijim razvojem MDD-a u adolescenciji i mladoj odrasloj dobi. Međutim, jutarnje razine kortizola nisu se značajno razlikovale između zdravih kontrolnih osoba i osoba s MDD-om u presječnim istraživanjima. Poslijepodnevni kortizol i odgovor na stres kortizola također se nisu razlikovali između adolescenata s MDD-om i zdravih kontrolnih ispitanika. Uzeti zajedno, ovi rezultati sugeriraju da je povišeni jutarnji i noćni kortizol čimbenik rizika za depresiju u adolescenciji, a ne biomarker postojećeg MDD-a. To podupire ulogu hiperaktivnosti HPA osi u razvoju MDD-a u adolescenciji.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.