Profesionalizam u zdravstvu: Novosti iz medicine #85
Objavljeno: 23.3.2023.
Kategorija:
Novosti

Probiotici kao adjuvantno liječenje psihijatrijskih poremećaja

Mnoge psihijatrijske bolesti povezane su s mikrobiomom crijeva, a dodatci prehrani poput probiotika pokazali su se učinkovitima u smanjenju simptoma nekih psihijatrijskih bolesti. Proveden je sustavni pregled kako bi se procijenila trenutna literatura koja istražuje učinke adjuvantne primjene probiotika ili simbiotika u kombinaciji s prvim liječenjem psihijatrijskih bolesti. U pregled je uključeno osam istraživanja. Ovaj sustavni pregled ukazuje na to da je uporaba adjuvantnog probiotičkog liječenja sa selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina (SSRI) za veliku depresiju i generalizirani anksiozni poremećaj bolja od samostalne primjene SSRI-a. Adjuvantno liječenje probioticima s antipsihoticima moglo bi biti korisno za poboljšanje podnošljivosti antipsihotika, ali ovi nalazi ne upućuju na to da bi adjuvantno liječenje probioticima rezultiralo poboljšanim kliničkim ishodima simptoma shizofrenije. Više na poveznici.

 

Fotodinamska terapija za karcinome kože

Fotodinamska terapija (PDT) sve se češće koristi u liječenju karcinoma bazalnih (BCC) i pločastih (SCC) stanica. Međutim, nije poznato je li PDT učinkovitiji od neke druge uobičajene metode liječenja tih karcinoma. Stoga je proveden sustavni pregled smeta-analizom kako bi se procijenila relativna učinkovitost i sigurnost PDT-a u usporedbi s placebom ili drugim intervencijama za liječenje karcinoma kože. U pregled je uključeno 17 randomiziranih kontroliranih ispitivanja na 2.166 ispitanika. Dva tipa PDT-a (s metil-aminolevulinatom i aminolevulanskom kiselinom) uspoređena su s placebom, operativnim zahvatom, PDT-om s heksaminolevulinatom, PDT-om s ablativnim frakcijskim laserom, fluorouracilom i imikvimodom. Ovaj sustavni pregled i meta-analiza ukazuju na to da je izbor metode liječenja BCC-a ili SCC-a najbolje odabrati u kontekstu položaja i veličine lezije, socioekonomskih okolnosti pacijenta, kao i sklonosti pacijenta. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se mogla dati preciznija preporuka.

 

Mljevena kava i smrtnost

Kava se povezuje sa zaštitnim učinkom protiv određenih vrsta raka, pretilosti, pa čak i demencije. Instant kava, pak, sadrži dvostruko više akrilamida u odnosu na mljevenu kavu, a ta se tvar pokazala neurotoksičnom i kancerogenom. Međutim, učinak kave na zdravlje kardiovaskularnog sustava ostaje nejasan. Provedeno je istraživanje na više od 450.000 ispitanika kako bi se procijenili učinci kave na kardiovaskularni sustav i smrtnost bilo kojeg uzroka. U usporedbi s osobama koje ne piju kavu, osobe koje piju tri šalice kave dnevno imaju 12% i 17% manji rizik smrtnosti kardiovaskularnog i bilo kojeg uzroka nakon 11 godina. Ispijanje više od tri šalice kave dovodi do jednakog rizika kao i nekonzumiranje kave uopće. Ispijanje mljevene kave do tri šalice dnevno dovodi do još većeg pada rizika smrtnosti, čak 25%. Čini se da kava ima protektivan učinak s obzirom na smrtnost, a pretjerano konzumiranje (više od tri šalice dnevno) nema loš utjecaj na zdravlje. Više na poveznici.

 

Svakodnevna primjena niskih doza aspirina i rizik od pada i fraktura u starijoj populaciji

Starije osobe često doživljavaju padove i prijelome koji su opasni za njihovo zdravlje. Neka istraživanja ukazuju na to da uzimanje niskih doza aspirina može smanjiti krhkost kostiju i spriječiti gubitak koštane mase. Međutim, nije jasno kakav utjecaj to ima na smanjenje prijeloma u starijih osoba. Provedeno je randomizirano kontrolirano ispitivanje na 16.703 ispitanika iz 16 australskih gradova. Jedna skupina ispitanika primala je oralno 100 mg aspirina jednom dnevno, dok je kontrolna skupina primala dnevnu dozu placeba identičnog izgleda. Primarni ishod bila je učestalost bilo kojeg prijeloma, a sekundarni ishod bili su padovi koji su rezultirali bolničkim prijemom. Aspirin je bio povezan sa 17% većom vjerojatnošću ozbiljnih padova, ali nije bilo razlike u riziku od prvog prijeloma između intervencijske i kontrolne skupine. Ovo ispitivanje je pokazalo da dnevna primjena niskih doza aspirina ne smanjuje učestalost prijeloma, a povećava mogućnost ozbiljnih padova kod starije populacije.

 

Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.

Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.