Povezanost prolaktina i migrene
Značajke migrene poput njenih karakteristika, trajanja, učestalosti i prevalencije ovise o spolu te se mijenjaju tijekom života, ukazujući na ulogu hipotalamusno-hipofizno-gonadne osi. Prolaktin je ključni regulator ove osi, a novi dokazi upućuju na to da je prolaktin uključen u razlike u percepciji boli između muškaraca i žena. Napravljen je sustavni pregled koji uključuje 15 pretkliničkih ex-vivo i in-vivo istraživanja o povezanosti prolaktina i glavobolje ili migrene. Pokazalo se da su receptori prolaktina raspoređeni na trigeminalnom putu boli, a prolaktin je inducirao ponašanje slično migreni u glodavaca. Nadalje, prolaktin igra važnu ulogu u otpuštanju peptida povezanog s kalcitoninskim genom (CGRP), ključnoj molekuli u patogenezi migrene. Delecija gena za prolaktin dovela je do slabljenja ponašanja nalik migreni izazvanoj CGRP-om. Više pročitajte na poveznici.
Učinkovitost nosivih uređaja za mjerenje zdravstvenih parametara na poboljšanje fizičke aktivnosti i općeg zdravlja
Nosivi uređaji za praćenje aktivnosti su privlačan i jeftin alat za rješavanje problema fizičke neaktivnosti. Proveden je sustavni pregled sustavnih pregleda i meta-analiza kako bi se procijenila učinkovitost uređaja za praćenje aktivnosti u poboljšanju tjelesne aktivnosti i povezanih fizioloških i psihosocijalnih ishoda u kliničkom i ne-kliničkom okruženju. Ukupno 39 sustavnih pregleda i meta-analiza na 163.992 ispitanika uključeno je u ovaj pregled. Meta-analize su pokazale da uređaji za praćenje aktivnosti poboljšavaju fizičku aktivnost, sastav tijela i kondiciju. Utjecaj na druge fiziološke (krvni tlak, kolesterol i glikozilirani hemoglobin) i psihološke (kvaliteta života i bol) ishode je uglavnom bio mal i često beznačajan. Čini se da su uređaji za praćenje aktivnosti učinkoviti u povećanju tjelesne aktivnosti u različitim dobnim skupinama te kliničkom i ne-kliničkom okruženju. Korist je klinički važna i održava se tijekom vremena. Na temelju procijenjenih studija, postoji dovoljno dokaza za preporuku korištenja uređaja za praćenje aktivnosti. Više na poveznici.
Antibiotska profilaksa za profilaksu lajmske borelioze nakon ugriza krpelja
U područjima gdje je lajmska bolest endemična, ugrizi krpelja su česti. Međutim, trenutno nije dostupno cjepivo protiv lajmske bolesti za ljude. Stoga je izvedivost uporabe antibiotske profilakse za sprječavanje lajmske bolesti nakon uboda krpelja vrijedna daljnjeg istraživanja. Napravljen je sustavni pregled kako bi se saželi dokazi i pokušale pronaći optimalne strategije liječenja te bolesti. U pregled je uključeno šest istraživanja na 3.766 ispitanika. Dostupni dokazi podupiru korištenje antibiotika za prevenciju lajmske bolesti. Također, pokazalo se da je bolje koristiti jednu dozu cjepiva. Više na poveznici.
Monoterapija klopidogrelom ili aspirinom u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji
Aspirin i klopidogrel su lijekovi koji se koriste u prevenciji sekundarnih kardiovaskularnih bolesti. Međutim, dosad se nije znalo koji od njih daje bolje ishode. Stoga je napravljen sustavni pregled kojim su se usporedile učinkovitost i sigurnost klopidogrela naspram aspirina kod pacijenata s ustanovljenom kardiovaskularnom bolesti. U pregled je uključeno pet randomiziranih kontroliranih ispitivanja na 26.855 ispitanika. Nije bilo značajne razlike između ta dva lijeka što se tiče smrtnosti bilo kojeg uzroka, moždanog udara i stope teških krvarenja. Ispitanici koji su primali klopidogrel su imali granično manji rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih neželjenih događaja te manji rizik za ne-smrtonosni srčani udar od ispitanika koji su primali aspirin. Više na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.