Učinak elektroničkih cigareta na usnu šupljinu
Porast upotrebe elektroničkih cigareta među mladim ljudima i manjak znanja o učincima istih na zdravlje je zabrinjavajuć. Iako je usna šupljina prva u kontaktu s aerosolom e-cigareta, istraživanja o potencijalnim zdravstvenim posljedicama su ograničena. Stoga je proveden sustavni pregled kako bi se procijenio učinak e-cigareta na zdravlje usne šupljine. U pregled je uključeno 8 istraživanja te se pokazalo da su parodontološki parametri gori a proupalne razine citokina više među pušačima e-cigareta. Krvarenje pri sondiranju je manje među pušačima klasičnih i e-cigareta u usporedbi s nepušačima. Devet različitih lezija oralne mukoze je otkriveno među pušačima, a nikotinski stomatitis, dlakavi jezik i angularni heilitis su zastupljeniji među pušačima e-cigareta. E-cigarete su manje štetne od klasičnih cigareta, međutim, korisnici e-cigareta su skloniji razvoju promjena na sluznici usta od bivših pušača i nepušača. Više na poveznici.
Kontinuirana, dugotrajna fizikalna terapija nakon moždanog udara: procjena zdravstvene tehnologije
Moždani udar je ozbiljan zdravstveni problem gdje zbog prekida dotoka krvi u dio mozga neke stanice budu oštećene. Oko 83% ljudi ga preživi, ali sa značajnim posljedicama nakon prvog moždanog udara. Provedena je procjena zdravstvene tehnologije kontinuirane, dugotrajne fizikalne terapije za ljude s dijagnozom moždanog udara. Uključena je procjena učinkovitosti, sigurnosti, isplativosti, učinka javnog financiranja kontinuirane dugotrajne fizikalne terapije za osobe s dijagnozom moždanog udara na proračun grada Ontarija te sklonosti i vrijednosti pacijenta. Sustavnim pregledom nisu pronađena istraživanja o učinkovitosti, sigurnosti i usporedbi isplativosti dugotrajne i kratkotrajne fizikalne terapije. Utjecaj na proračun kroz pet godina bio je $445.500 nakon jedne godine sa stopom porasta od 8% te $888.000 nakon pet godina, uz stopu od 16%. Osobe koje su doživjele moždani udar navele su da im je kontinuirana, dugotrajne fizikalna terapija koristila. Više pročitajte na poveznici.
Dodatak acetazolamida diureticima Henleove petlje u akutnom srčanom zatajenju
Acetazolamid je inhibitor karboanhidraze koji smanjuje reapsorpciju natrija u proksimalnim tubulima. Nije jasno može li i poboljšati učinkovitost diuretika Henleove petlje dovodeći do veće i brže dekongestije kod pacijenata s akutnom srčanom dekompenzacijom s volumnim preopterećenjem. Provedeno je dvostruko zaslijepljeno, randomizirano kontrolirano ispitivanje u kojem je jedna skupina od 256 ispitanika primala acetazolamid intravenski (500 mg jednom dnevno) uz uobičajenu terapiju diureticima petlje, a druga skupina od 259 ispitanika je primala placebo uz uobičajenu terapiju. Primarni ishod bila je uspješna dekongestija, a sekundarni kompozitni ishodi su uključivali smrt bilo kojeg uzroka ili ponovna hospitalizacija zbog zatajenja srca tijekom 3 mjeseca. Ispitivanje je pokazalo da je dodatak acetazolamida standardnoj terapiji diureticima petlje dovelo do većeg broj slučajeva dekongestije. Više pročitajte na poveznici.
Usporedba učinka esketamina i psilocibina u liječenju depresije
Esketamin i psilocibin su dva spoja koja pripadaju skupini psihoaktivnih supstanci koje se proučavaju u kontekstu liječenja depresije. Psilocibin je prirodni psihodelik, a esketamin se proizveo u laboratoriju prije 60 godina. Iako je primjena ovih spojeva u prošlosti bila kontroverzna, u novije vrijeme istraživanja su ukazala na njihov potencijal u liječenju depresije. Napravljen je sustavni pregled kako bi se saželi dokazi na tu temu. U pregled je uključeno 12 istraživanja, tri o psilocibinu i devet o esketaminu. U većini istraživanja esketamin je polučio značajno smanjenje simptoma depresije i suicidalnih ideja u usporedbi sa standardnim antidepresivima. Antidepresivni učinci psilocibina počeli su jedan dan nakon uzimanja te su trajali i 6-7 tjedana nakon liječenja, a održavani su šest do osam mjeseci koliko su ispitanici praćeni. Esketamin i psilocibin su pokazali brz i dugotrajan učinak na smanjenje simptoma depresije te se, nakon što se prevladaju neka ograničenja, mogu koristiti kao novi antidepresivi u budućnosti. Više na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.