Lenakapavir u prevenciji HIV-a
Antiretrovirusna predekspozicijska profilaksa (PrEP) učinkovita je strategija za prevenciju HIV-a. Međutim, dostupne opcije ograničene su izazovima pridržavanja terapije i/ili rizikom od razvoja otpornosti na prve linije liječenja HIV-a u slučaju infekcije. Lenakapavir, inhibitor kapside HIV-1, dugodjelujući je lijek koji je pokazao više od 96% učinkovitosti u sprječavanju HIV infekcije u dva randomizirana, dvostruko zaslijepljena ispitivanja. U oba ispitivanja lenakapavir je bio dobro podnošljiv i nadmoćniji u odnosu na lijekove koji se primaju oralnim putem tijekom najmanje 52 tjedna praćenja. Kod muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima, nove HIV infekcije zabilježene su kod dvije od 2.179 osoba koje su primale lenakapavir, u usporedbi s devet od 1.086 osoba koje su primale oralnu terapiju. Kod žena, nove HIV infekcije nisu zabilježene kod 2.134 osobe koje su primale lenakapavir, dok je 55 od 3.204 osoba razvilo infekciju na oralnoj terapiji. Iako lenakapavir još nije odobren za upotrebu kao PrEP u Sjedinjenim Američkim Državama, ovi podaci podržavaju njegovu buduću ulogu kao učinkovitog sredstva za prevenciju HIV-a. Više na poveznici.
AI alat za predviđanje uspjeha imunoterapije pomoću jednostavnih krvnih testova
Imunoterapija je revolucionarni pristup u liječenju raka, no predviđanje koji će pacijenti najbolje odgovoriti na liječenje i dalje predstavlja izazov. Provedeno je istraživanje koje je ispitivalo mogućnost korištenja rutinskih krvnih testova i kliničkih podataka za predviđanje učinkovitosti imunoterapije inhibitorima kontrolnih točaka (ICI) kod pacijenata s različitim vrstama raka. Kako bi se riješio ovaj problem, razvijen je sustav strojnog učenja nazvan SCORPIO, koji analizira podatke iz rutinskih laboratorijskih pretraga kako bi predvidio ishode liječenja. Analizirano je gotovo 10.000 pacijenata s 21 tipom raka, pri čemu je SCORPIO nadmašio standardne biomarkere poput tumorskog mutacijskog opterećenja i PD-L1 izražaja u predviđanju preživljenja i kliničke koristi imunoterapije. Model je validiran na više različitih kohorti, uključujući stvarne pacijente i globalne kliničke studije, što dodatno potvrđuje njegovu točnost i primjenjivost. Ovi rezultati otvaraju put ka personaliziranim terapijama, omogućujući liječnicima donošenje preciznijih odluka o liječenju pacijenata s rakom, koristeći jednostavne i lako dostupne pretrage. Više na poveznici.
Učinkovitost kombinacije ibuprofena i acetaminofena u kontroli postoperativne boli nakon vađenja umnjaka
Postoperativna bol nakon vađenja umnjaka česta je i zahtijeva učinkovitu terapiju koja minimizira nuspojave i rizik od ovisnosti. Provedeno je randomizirano kliničko ispitivanje kako bi se utvrdilo može li neopioidna terapija pružiti jednaku ili bolju kontrolu boli uz smanjeni rizik nuspojava i potrebu za dodatnim analgeticima. U ispitivanju je sudjelovalo 1.815 odraslih pacijenata koji su bili podijeljeni u dvije skupine: jednu koja je primala kombinaciju ibuprofena i acetaminofena te drugu koja je primala kombinaciju hidrokodona i acetaminofena. Ispitanici koji su koristili neopioidnu terapiju imali su nižu razinu boli tijekom prva dva dana i veću ukupnu razinu zadovoljstva tijekom cijelog postoperativnog razdoblja. Također su zabilježeni rjeđi slučajevi nuspojava poput pospanosti i mučnine. Nalazi podržavaju preporuke da kombinacija ibuprofena i acetaminofena postane standardna terapija za upravljanje akutnom postoperativnom boli nakon dentalnih zahvata. Više na poveznici.
Povezanost promjena gustoće dojki tijekom vremena s rizikom razvoja raka dojke
Poznato je da je gustoća dojki važan čimbenik rizika za razvoj raka dojke, no promjene gustoće tijekom vremena još uvijek nisu dovoljno istražene. Provedeno je istraživanje u Koreji koje je pratilo više od 1,7 milijuna žena tijekom osam godina i četiri dvogodišnja ciklusa mamografskih pregleda, kako bi se utvrdile obrasci promjena gustoće dojki i njihov utjecaj na rizik razvoja raka dojke. Istraživanjem je identificirano pet različitih obrazaca promjena gustoće dojki, od kojih su četiri pokazala blage promjene tijekom praćenja. Žene s trajno gustom ili sve gušćom strukturom dojki imale su povećani rizik razvoja raka dojke u usporedbi sa ženama s trajno masnom strukturom dojki. Ova analiza ističe važnost praćenja promjena gustoće dojki tijekom vremena kao značajnog faktora u procjeni rizika te upućuje na potrebu integracije ovih informacija u buduće modele predviđanja rizika od raka dojke. Više na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.