Snižena dobna granica za indikaciju pneumokoknog cijepljenja
Pneumokokno cijepljenje ključno je za sprječavanje ozbiljnih infekcija, osobito kod osoba s povećanim rizikom od komplikacija. U listopadu 2024., Savjetodavni odbor za imunizacijske prakse (ACIP) u Sjedinjenim Američkim Državama proširio je preporuke za pneumokokno cijepljenje na sve odrasle osobe starije od 50 godina, neovisno o čimbenicima rizika. Prijašnje smjernice preporučivale su cijepljenje za zdrave osobe starije od 65 godina te za one starije od 19 godina s povećanim rizikom od pneumokoknih infekcija. Ova odluka temelji se na spoznaji da incidencija pneumokoknih bolesti počinje rasti već od 50. godine te na očekivanoj smanjenoj pojavnosti invazivnih pneumokoknih bolesti u određenim nedovoljno zastupljenim etničkim i rasnim skupinama. Preporučuje se cijepljenje za sve odrasle osobe u dobi od 50 godina nadalje kako bi se dodatno smanjio rizik od bolesti i komplikacija. Više na poveznici.
Dugoročni kognitivni učinci menopauzalne hormonske terapije
Menopauzalna hormonska terapija (MHT) često se koristi za ublažavanje simptoma menopauze, no njezini dugoročni učinci na kognitivne funkcije nisu potpuno razjašnjeni. Provedeno je istraživanje u sklopu KEEPS Continuation studije koje je pratilo kognitivne funkcije žena približno deset godina nakon završetka četverogodišnje terapije MHT-om, koja je započeta unutar tri godine od menopauze. Žene koje su primale MHT nisu pokazale dugoročne koristi ili štetne učinke na kognitivne funkcije u usporedbi s placebo skupinom. Kognitivne sposobnosti bile su najviše povezane s početnim rezultatima i promjenama tijekom prvog ispitivanja. Ovi nalazi ukazuju na to da kratkotrajna MHT nema negativan utjecaj na kognitivne funkcije, ali ne podržavaju njezinu upotrebu za prevenciju kognitivnog pada kod žena s niskim kardiovaskularnim rizikom. Više na poveznici.
Povezanost majčinske svjesnosti misli, oksitocina i postporođajne depresije
Majčinska svjesnost misli (mind-mindedness) i oksitocin ključni su faktori za kvalitetu odnosa majke i djeteta te rani razvoj djeteta. Provedeno je istraživanje koje je uključivalo 62 majke i njihove dojenčad u dobi od 3 do 9 mjeseci, kako bi se ispitala povezanost između majčinske svjesnosti misli, razine oksitocina u djece i simptoma postporođajne depresije. Rezultati su pokazali da je veća učestalost primjerenih komentara o mentalnim stanjima djeteta bila pozitivno povezana s višim razinama oksitocina u slini djece. Majke s izraženijim simptomima depresije imale su manje ovih komentara, što ukazuje na potencijalnu ulogu depresije u narušavanju ovih odnosa. Eksperimentalna primjena oksitocina intranazalnim putem nije značajno utjecala na svjesnost misli majki. Ovi nalazi pružaju novi uvid u biološke i ponašajne mehanizme koji oblikuju odnos majke i djeteta te potencijalne ciljeve za terapijske intervencije. Više na poveznici.
Povezanost ponašanja tijekom radnog i slobodnog vremena s krvnim tlakom kod starijih radnika
Povišeni krvni tlak jedan je od vodećih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti, a njegova povezanost s različitim vrstama tjelesne aktivnosti u specifičnim životnim domenama ostaje nedovoljno istražena. Provedeno je istraživanje koje je ispitivalo kako tipovi ponašanja tijekom radnog i slobodnog vremena, uključujući sjedeći način života, laganu fizičku aktivnost (LPA) i umjereno do snažno intenzivnu aktivnost (MVPA), utječu na 24-satni ambulantni krvni tlak kod starijih radnika. Veći udio sjedećeg ponašanja tijekom radnog vremena povezan je s povoljnijim profilom dijastoličkog krvnog tlaka, dok je veća razina aktivnosti, poput stajanja ili lagane fizičke aktivnosti tijekom rada, povezana s nepovoljnijim krvnim tlakom. U domenama slobodnog vremena i dana bez rada, te aktivnosti nisu pokazale značajne povezanosti s krvnim tlakom. Ovo istraživanje naglašava važnost radnog okruženja i ponašanja na radnom mjestu u oblikovanju kardiovaskularnog zdravlja starijih radnika. Više na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.