Naslov: Rak prostate – najčešće dijagnosticirana zloćudna bolest u muškaraca
Predavač: izv. prof. dr. sc. Marijan Šitum, specijalist urolog, subspecijalist urološke onkologije; KBC Split, Zavod za urologiju
Mjesto održavanja: Gradska knjižnica Marka Marulića Split, Ulica slobode 2, Split
Vrijeme održavanja: 15. ožujak 2023. (srijeda) u 18:00 sati
Organizator: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske - podružnica Split
U najavi predavanja prof. Marijan Šitum ističe:
„Karcinom prostate u zapadnim razvijenim zemljama najčešće je dijagnosticirana zloćudna bolest u muškaraca i drugi najčešći uzročnik smrtnosti od zloćudnih bolesti. Nakon uvođenja određivanja za prostatu specifičnog antigena (PSA) u kliničku praksu incidencija raka prostate u mnogim zemljama izrazito raste. Zahvaljujući širokoj uporabi PSA, danas je prisutan pomak u otkrivanju raka prostate u njegovom ranijem stadiju. Broj bolesnika s lokaliziranom bolešću značajno je porastao, a broj bolesnika s metastatskom bolešću je pao. Zbog porasta incidencije raste i broj bolesnika liječenih radikalnom prostatektomijom. Broj bolesnika podvrgnuti radikalnoj prostatektomiji porastao je sa 7% u 1983.godini na 32% u 1992. godini, a u stadiju T1c porastao je s 10% u 1988.godini na 73% u 2007. godini. Danas je radikalna prostatektomija jedan od najčešćih modaliteta liječenja raka prostate. Cilj radikalne prostatektomije je ukloniti bolest, postići negativan kirurški rub i sačuvati kontinenciju mokraće i potenciju.
Retropubična radikalna prostatektomija (RRP) je zlatni standard u kirurškom liječenju raka prostate. Robotski-asistirana laparoskopska prostatektomija (RALP) je istisnula retropubično radikalnu prostatektomije u SAD-u, ali se sve više koristi u Europi i drugim dijelovima svijeta. Ovaj trend je došao unatoč nedostatku kvalitetnih dokaza koji podupiru superiornost RALP u odnosu na RRP. Vrlo malo je prospektivnih i randomiziranih studija koji uspoređuju onkološke rezultate različitih pristupa liječenja. Nedavni sustavni pregledni članak je pokazao da robotska kirurgija ima niži perioperativni morbiditet i manji rizik od pozitivnih kirurških rubova u usporedbi s laparoskopske prostatektomije, iako rad ima znatane metodološke nedostatke. Prospektivo, kontrolirano i nerandomizirano ispitivanje iz 2015. godine u bolesnika podvrgnutih radikalnoj prostatektomije u 14 centara koji koriste RALP ili RRP nije pokazalo razlike u stopama pozitivnih kirurških rubova i urinarnoj kontinenciji, ali stopa erektilne disfunkcija bila je značajno veće u bolesnika nakon RRP (74,7% vs. 70,4%).
Poznato je da pozitivan kirurški rub uz status limfnih čvorova, tumorski gradus i stadij bolesti jedan od najznačajnijih prediktivnih čimbenika biokemijskog povrata bolesti. Oko 35% bolesnika s biokemijskim povratom bolesti i medijanom praćenja od 8 godina razvije metastaze, a njih 43% (medijan 5 godina) umre zbog raka prostate.“
----------------------------------------------
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH) je udruga izabranih znanstvenika koji se bave promicanjem medicinskih znanosti, unapređenjem narodnog zdravlja i afirmacijom hrvatske medicine u svijetu. Djeluje u području biomedicine i zdravstva kroz aktivnosti vezane uz stručni rad, obrazovanje i istraživanja. Osnovana je 1961. godine u krilu Hrvatskog liječničkog zbora, od kojeg se 1983. godine odvaja i postaje samostalna udruga.
Podružnica Split AMZH je osnovana 2013. godine. Aktualno predsjedništvo Podružnice čine prof. emerit. dr. sc. Dušanka Martinović Kaliterna (predsjednica), prof. dr. sc. Damir Roje (dopredsjednik) i izv. prof. dr. sc. Anamarija Savičević (tajnica).