Obnovljene smjernice za zbrinjavanje akutnog krvarenja iz donjeg gastrointestinalnog trakta
Akutno krvarenje iz donjeg gastrointestinalnog trakta (LGIB) je čest razlog hospitalizacije u SAD-u te je povezano sa značajnim korištenjem bolničkih resursa, kao i sa značajnim morbiditetom i mortalitetom. Obnovljene su smjernice za zbrinjavanje tog stanja, a važne promjene u smjernicama uključuju preporuke za korištenje alata za stratifikaciju rizika za identifikaciju pacijenata s LGIB-om s niskim rizikom za potrebu bolničke intervencije, zatim promjene u ulozi reverzibilnih sredstava za pacijente s po život opasnim LGIB-om koji su na antagonistima vitamina K i direktnim oralnim antikoagulansima, povećanje uloge CT angiografije za pacijente s teškim LGIB-om i liječenje pacijenata koji imaju pozitivan nalaz CT angiografije. Preporuka je da se većina pacijenata kojima je potrebna bolnička kolonoskopija podvrgne ne-hitnoj kolonoskopiji jer se pokazalo da hitna kolonoskopija napravljena unutar 24 sata od pojave simptoma nije dovela do poboljšanja važnih ishoda poput krvarenja. Također, obnovljene su i preporuke vezane za nastavak uzimanja antiagregatnih i antikoagulantnih lijekova nakon ozdravljenja od LGIB-a. Više na poveznici.
Uporaba neurorehabilitacije u virtualnoj stvarnosti za pacijente s Parkinsonovom bolešću, multiplom sklerozom i moždanim udarom
U posljednjem desetljeću raste interes za korištenje virtualne stvarnosti za rehabilitaciju u kliničkim i kućnim uvjetima. Proveden je sustavni pregled kako bi se saželi dokazi o učinku kućnog treninga virtualnom stvarnosti (VR) i telerehabilitacije (TR) na posturalnu ravnotežu osoba s poremećajima centralnog živčanog sustava. U pregled je uključeno sedam randomiziranih kontroliranih ispitivanja o tri patološka stanja (Parkinsonova bolest, multipla skleroza i moždani udar). VR i TR su uključivali uređaje za vježbu (Nintendo Wii i Xbox 360) te uređaje za praćenje (Skype i Microsoft Kinect). Posturalna ravnoteža je mjerena Bergovom skalom balansa (BBS) i centrom pritiska (COP). Iako učinkovitost VR-a i TR-a kod kuće nije bila ni bolja ni lošija od konvencionalne terapije, oni se mogu koristiti kao dodatak konvencionalnim post-kliničkim rehabilitacijskim programima. Osim toga, mogu se također koristiti za produljenje vremena rehabilitacije kako bi se maksimizirale kliničke koristi za pacijente. Više na poveznici.
Akutno srčano popuštanje i hospitalizacija ovisno o riziku smrti
Pacijenti s akutnim srčanim zatajenjem (AHF) su često ili sustavno hospitalizirani, često zbog nejasnog rizika od neželjenih događaja te manjka opcija brzog praćenja. Grozdasto, ukriženo randomizirano kontrolirano ispitivanje je provedeno kako bi se procijenilo bi li korištenje strategije za podršku kliničarima u donošenju odluka o otpustu i prijemu pacijenata, uz opciju brzog praćenja u ambulanti utjecalo na ishode. Uključeno je 10 bolnica u Kanadi s 5452 ispitanika. U prvoj fazi ispitanici su primali uobičajenu njegu, a u intervencijskoj fazi korišten je algoritam za stratifikaciju pacijenata s AHF-om ovisno o riziku smrti. Pacijenti s niskim rizikom otpušteni su unutar 3 dana i primili su uobičajenu ambulantnu njegu, a pacijenti s visokim rizikom primljeni su u bolnicu. Kompozitni ishod uključivao je smrt bilo kojeg uzroka i hospitalizaciju od kardiovaskularnog uzroka 30 dana od pojave simptoma. Ispitivanje je pokazalo da je strategija potpore kliničarima u donošenju odluka, zajedno s opcijom brzog praćenja u ambulantama, dovela do manjeg rizika od smrti i hospitalizacije kod pacijenata s akutnim zatajenjem srca.
Kratke strukturirane vježbe disanja za poboljšanje raspoloženja i smanjenje fiziološkog stresa
Kratke strukturirane vježbe disanja pokazale su se kao potencijalan alat za upravljanje stresom i blagostanjem. Provedeno je randomizirano kontrolirano ispitivanje triju petominutnih vježbi disanja uspoređenih s vježbama svjesnosti istog trajanja kroz mjesec dana. Stanja disanja uključuju (1) cikličko uzdisanje s naglašenim produženim izdisajima; (2) box disanje s udisajima, zadržavanjem daha i izdisajima jednakog trajanja; i (3) ciklička hiperventilacija sa zadržavanjem, dužim udasima i kraćim izdasima. Primarni ishod bilo je poboljšanje raspoloženja i anksioznosti kao i smanjeno fizičko uzbuđenje (brzina disanja, broj otkucaja srca i varijabilnost otkucaja srca). Vježbe disanja, posebno cikličko uzdisanje fokusirano na izdisaj, dovele su do značajnijeg poboljšanja raspoloženja i smanjenja brzine disanja u usporedbi s vježbama svjesnosti. Dnevne petominutne vježbe cikličkog uzdisanja obećavaju kao učinkovite vježbe upravljanja stresom.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.