HPV i karcinom mjehura
Poznato je da je nastanak karcinoma mjehura povezan s okolišnim i bihevioralnim čimbenicima. Nekoliko je istraživanja ukazalo na mogući utjecaj infekcije humanim papiloma virusom (HPV) na nastanak tog karcinoma. Međutim, rezultati tih istraživanja nisu dosljedni. Stoga je proveden sustavni pregled kako bi se procijenila uloga HPV-a u nastanku karcinoma mjehura. U pregled je uključeno 46 istraživanja o učestalosti HPV infekcije kod karcinoma mjehura (pločastih, urotelijalnih i tranzicijskih stanica). Pronađena je prevalencija HPV infekcije kod osoba s karcinomom mjehura od 19% te je kod karcinoma pločastih stanica uzročnik uglavnom bio HPV-16. Također, istraživanja slučajeva i kontrola pokazala su veći rizik nastanka karcinoma mjehura kod HPV-pozitivnih pojedinaca. Cijepljenje protiv HPV-a za osobe oba spola možda je ključno u prevenciji infekcije koju uzrokuju genotipovi povećanog rizika. Više pročitajte na poveznici.
(Ne)plodnost kod djece i mladih s rakom koji treba liječiti kemoterapijom
Liječenje raka poput operacije, kemoterapije i radioterapije može utjecati na plodnost. U većini slučajeva dijagnoza raka predstavlja hitan slučaj tako opasan po život da mnoga djeca, adolescenti i neke mlade odrasle osobe prolaze kroz liječenje raka bez da im je rečeno o problemima s plodnošću. Otkrivaju to tek kasnije kada se suoče s poteškoćama u začeću djeteta. Sustavni pregled napravljen je kako bi se pronašli načini kako unaprijediti kliničku praksu očuvanja plodnosti (FP) kod djece i mladih s rakom. U pregled je uključeno 59 članaka koji su uključivali ankete, intervjue i fokus grupe s pacijentima, roditeljima i zdravstvenim djelatnicima. Jako mali udio djece i mladih djeluje ka očuvanju plodnosti iako pitanje plodnosti ima značajan utjecaj na kvalitetu života preživjelih. Još uvijek ne postoje jasne smjernice kako provoditi savjetovanje te djece i adolescenata. Psihološka potpora mogla bi smanjiti razinu emocionalnog stresa i otvoriti vrata daljnjoj raspravi o toj temi. Također, znanje zdravstvenih djelatnika o toj temi je još uvijek ograničeno te bi se trebale provoditi obuke o očuvanju plodnosti kako bi se o toj temi nastavilo govoriti i djelovalo u smjeru očuvanja plodnosti takve djece.
Proizvodi na bazi kanabisa za liječenje kronične boli
Kronična bol, koja se obično definira kao bol koja traje dulje od 3 do 6 mjeseci, pogađa približno 100 milijuna osoba u SAD-u i nepovoljno utječe na fizičko i mentalno funkcioniranje, produktivnost i kvalitetu života. Iako se opioidi često propisuju za kroničnu bol, nedavno objavljeni sustavni pregledi otkrili su da opioidni lijekovi, nekoliko neopioidnih lijekova i neki nefarmakološki tretmani imaju male do umjerene učinke na bol i funkciju. Spojevi dobiveni iz biljnih izvora, kao što je kanabis i njemu srodni spojevi, među onima su za koje se smatra da bi potencijalno mogli zamijeniti takve lijekove. Sustavni pregled napravljen je kako bi se procijenile koristi i štetni učinci kanabinoida u liječenju kronične boli. U pregled je uključeno 18 randomiziranih kontroliranih ispitivanja s 1.740 ispitanika i 7 kohortnih istraživanja s 13.095 ispitanika. Oralni, sintetički kanabis s visokim udjelom THC-a u odnosu na CBD i podjezični, ekstrahirani kanabis s usporedivim odnosom THC-a i CBD-a možda su povezani s kratkoročnim poboljšanjem kronične boli i povećanim rizikom za pojavu vrtoglavica i sedacije. Više pročitajte na poveznici.
Probir za različite vrste raka tijekom COVID-19 pandemije
Za vrijeme COVID-19 pandemije države diljem svijeta pozivale su svoje građane da ostanu u svojim kućama kako bi se smanjilo širenje virusa. Iako su te mjere možda dovele do smanjenja prijenosa virusa, još se uvijek utvrđuju utjecaji na javnozdravstvene inicijative poput probira raka. Sustavni pregled s meta-analizom napravljen je u cilju procjene utjecaja tih mjera na probir za različite vrste raka. Trinaest istraživanja uključeno je u meta-analizu (sedam o mamografiji, pet o probiru na rak debelog crijeva i tri o probiru na rak grlića maternice). Dva istraživanja uključivala su više od jednog probira. Analiza je pokazala da je za vrijeme pandemije drastično pala stopa probira na rak dojke, debelog crijeva i grlića maternice. Ovi rezultati ukazuju na mogući rast smrtnosti od tih bolesti u nadolazećim godinama. Više pročitajte na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.