Zdrav način života i očekivani životni vijek s ili bez Alzheimerove bolesti
Prevencija Alzheimerove demencije promjenom načina života zadobila je značajnu pozornost posljednjih godina zahvaljujući pojavi novih dokaza koji ukazuju na usporavanje ili potencijalno smanjenje rizika razvoja te bolesti. U SAD-u je provedeno kohortno istraživanje s ciljem procjene utjecaja promjene načina života na očekivani životni vijek ljudi s i bez Alzheimerove demencije. Istraživanje je provedeno na 2449 osoba starijih od 65 godina te je praćeno pet promjenjivih životnih navika: dijeta za zdravlje mozga, kognitivne aktivnosti u starijoj dobi, umjerena ili energična tjelesna aktivnost, prestanak pušenja i blaga do umjerena konzumacija alkohola. Žene starije od 65 godina koje su usvojile četiri ili pet navika živjele su u prosjeku 3.1 godinu dulje od onih koje nisu te su kraći period očekivanog životnog vijeka živjele s Alzheimerovom bolesti od žena koje su usvojile jednu ili nijednu životnu naviku. Muškarci s usvojenih četiri ili pet zdravih životnih navika u prosjeku se živjeli 5.7 godina dulje te su kraći period očekivanog životnog vijeka živjeli s Alzheimerovom bolesti od muškaraca koji su usvojili jednu ili nijednu životnu naviku. Ovakve procjene mogu pomoći zdravstvenim djelatnicima i drugim dionicima u planiranju zdravstvenih usluga te troška i potreba populacije. Više na poveznici.
Popravak trikuspidnog zalistka u pacijenata s mitralnom regurgitacijom
Bolesti zalistaka složen su problem koji u najtežem obliku zahtjeva kirurško liječenje. Trikuspidna regurgitacija (TR) česta je u osoba koje imaju tešku degenerativnu mitralnu regurgitaciju (MR). S obzirom na to, istovremeni kirurški popravak TR za vrijeme operacije MR mogao bi smanjiti potrebu za budućom operacijom trikuspidnog zalistka. U ovo je randomizirano kontrolirano ispitivanje uključen 401 ispitanik s teškim MR-om (ispitanici u kontrolnoj skupini podvrgnuti su samo operaciji mitralnog zalistka, dok su oni u eksperimentalnoj skupini podvrgnuti operaciji mitralnog zalistka i trikuspidnoj anuloplastici). Tijekom dvije godine trajanja ispitivanja, promatran je zbirni ishod ponovne operacije trikuspidnog zalistka, progresije TR-a za dva stupnja od početne, pojava teškog simptomatskog TR-a ili smrt. U eksperimentalnoj skupini manja je učestalost zbirnog ishoda, manje smrtnosti i pogoršanja TR-a, no češća je potreba za ugradnjom trajnog srčanog elektrostimulatora. Više pročitajte na poveznici.
Inhibitor faktora XIa u usporedbi s apiksabanom u pacijenata s atrijskom fibrilacijom
Direktni oralni antikoagulansi (DOAK, inhibitori faktora X) često se koriste u pacijenata s fibrilacijom atrija kako bi se spriječio nastanak moždanog udara. Takvi lijekovi povećavaju rizik od krvarenja što predstavlja izazov u liječenju. Asundeksian, izravni inhibitor faktora XIa utječe na smanjenje učestalosti tromboze bez djelovanja na hemostazu. U ovom randomiziranom, dvostruko-slijepom ispitivanju uključeni su ispitanici s fibrilacijom atrija i CHA2DS2-VASc rezultatom od barem dva za muškarce i tri za žene. Ispitanici su podijeljeni u skupine s apiksabanom u preporučenoj terapijskoj dozi te asundenksianom u višoj ili nižoj dozi. Ukupno su uključena 862 ispitanika, a osim koncentracije lijeka u krvi u ispitivanju su se pratili i neželjeni događaji. Među skupinama koje su primale asundeksian zabilježene su niže stope neželjenih događaja nego u ispitanika koji su primali apiksaban. Više pročitajte na poveznici.
Usporedba asenapina i placeba za liječenje shizofrenije
Shizofrenija je čest i kronični poremećaj koji dolazi s cijelim spektrom simptoma. Asenapin je nedavno razvijen atipični antipsihotik kojeg je odobrila Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) za liječenje shizofrenije. Cochraneov sustavni pregled usporedio je učinkovitost asenapina s placebom u liječenju shizofrenije. Samo je šest kliničkih ispitivanja s 1835 pacijenata uključeno u pregled, a svaki od njih imao je visok rizik od pristranosti te je bio sponzoriran od strane farmaceutske industrije. Rezultati istraživanja upućuju na to da postoje preliminarni dokazi da asenapin smanjuje pozitivne, negativne i depresivne simptome shizofrenije. Međutim, zbog niske kvalitete dokaza autori upozoravaju da se ne može potpuno preporučiti uporaba asenapina u pacijenata sa shizofrenijom te da je potrebno provesti nova istraživanja s boljim metodološkim dizajnom i dužim praćenjem pacijenata.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.