Učinak konzumacije kave na metabolizam glukoze
Prethodna epidemiološka istraživanja pokazuju negativnu povezanost konzumacije kave i dijabetesa tipa 2, ali učinak kave na biomarkere glukoznog metabolizma nije sasvim jasan. Sustavni pregled osam kliničkih ispitivanja o učinku kave na metabolizam glukoze pokazao je da ona kratkoročno (1-3 sata) povećava površinu ispod krivulje odgovora glukoze u tijelu (tzv. glucose spike), ali da dugoročno (2-16 tjedana) pospješuje inzulinski odgovor i smanjuje krivulju glukoze. Taj dugotrajni protektivni učinak konzumacije kave na dijabetes nije sasvim jasan, ali autori naglašavaju da se vjerojatno radi o prisutnosti još različitih drugih spojeva u kavi osim kofeina, poput polifenola, te da su potrebni dodatna randomizirana kontrolirana ispitivanja da se ovo pitanje razjasni. Više o istraživanju pročitajte na poveznici.
Povezanost Epstein-Barr virusa i multiple skleroze
Već se dulje vrijeme istražuje uloga Epstein-Barr virusa u nastanku multiple skleroze. Multipla skleroza (MS) je kronična upalna demijelinizirajuća bolest središnjeg živčanog sustava. U ovom istraživanju korištena je kohorta mladih odraslih osoba u aktivnoj službi u američkim oružanim snagama. Od 10 milijuna ljudi uključenih u kohortu, zabilježeno je 955 slučajeva MS. Rizik od MS narastao je 32 puta nakon infekcije EBV, ali ne i nakon drugih virusa (poput citomegalovirusa, koji može uzrokovati sličnu kliničku sliku infektivne mononukleoze). Razine serumskih markera neuroaksijalne degeneracije u krvi (poput lakih lanaca neurofilamenta) rastu isključivo nakon EBV serokonverzije. Ovi nalazi ne mogu se objasniti drugim rizičnim čimbenicima i ukazuju na to da je EBV vodeći uzrok multiple skleroze. Više pročitajte na poveznici.
Učestalost, smrtnost i zdravstveno opterećenje karcinoma štitnjače u zemljama EU, SAD-u, Kanadi i Australiji: analiza 1990-2019
Incidencija raka štitnjače u svijetu dosad se brzo povećavala, a taj je porast donio i opterećenje na zdravstvene sustave. Veliko presječno istraživanje proučilo je podatke vezane uz rak štitnjače u EU15+ zemljama (zemljama koje su se pridružile Europskoj uniji prije 2004. Godine) te SAD-u, Australiji, Kanadi i Norveškoj. Između 1990. i 2019. godine vidi se trend pada učestalosti raka štitnjače, pad prosječnog broja godina života izgubljenih zbog invaliditeta, kao i mortaliteta tog raka. Svugdje se vidi plato porasta incidencije raka štitnjače, osim u Australiji, Danskoj i SAD-u, gdje je incidencija ipak u porastu. Potrebno je pratiti kako promjene u međunarodnim smjernicama kliničke prakse utječu na ishode povezane s rakom štitnjače. Više o istraživanju pročitajte na poveznici.
Usporedba CT angiografije i invazivne koronarografije u osoba sa stabilnom boli u prsištu
U dijagnostici koronarne bolesti kompjuterizirana tomografija (CT) koronarografija precizna je i neinvazivna alternativa koronarografiji. Unatoč tome do sada nije jasno koliko ta dva pristupa smanjuju učestalost neželjenih kardiovaskularnih događaja i koji je od njih u tome bolji. U ovom randomiziranom i pragmatičnom ispitvanju uspoređivane su te dvije metode, a glavna je mjera ishoda bila veliki neželjeni kardiovaskularni događaj (MACE - engl. major adverse cardiovascular event, tj. kardiovaskularna smrt, nesmrtonosni moždani ili srčani udar) tijekom 3,5 godina. U ispitivanje je uključen 3561 ispitanik. Rezultati su pokazali da nije bilo razlike u MACE-u između dvije skupine, a učestalost nuspojava bila je manja među ispitanicima koji su podvrgnuti CT koronarografiji. Više pročitajte na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.