#42
Utjecaj klimatskih čimbenika na valove COVID-19 pandemije
Utjecaj klimatskih i sezonskih promjena na epidemiologiju novih patogena, posebice SARS-CoV-2 još je uvijek nejasan. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature pokazalo je, koristeći statističke modele, da postoji povezanost između klimatskih čimbenika i valova, odnosno širenja pandemije bolesti COVID-19 na obje hemisfere. Čini se da rast temperature i vlage u zraku smanjuje reproduktivni broj (R0) bolesti COVID-19 koji ukazuje na to koliko se ona lako prenosi i koliko je zarazna. Ovakvi nalazi mogu objasniti sniženje intenziteta pandemije ljeti i ukazuju na sezonalnost bolesti COVID-19. Autori ukazuju na korištenja grijanja zimi (koje smanjuje vlagu zraka), kao i hlađenja klimatskim uređajima ljeti kao moguće čimbenike širenja zaraze. Pozivaju na važnost prozračivanja zatvorenih prostora te praćenje meteoroloških čimbenika u planiranju farmakoloških mjera protiv COVID-a i određivanja mjera društvenog distanciranja. Više pročitajte na poveznici.
Povezanost ozljeda glave i epilepsije s kasnim početkom
Epilepsija s kasnim početkom (engl. late-onset epilepsy, LOE) je oblik epilepsije čiji se simptomi prvi put pojavljuju u odrasloj dobi. Ozljede glave su, između ostalih, rizični čimbenik za razvoj stečene epilepsije, ali se ne zna dovoljno o tome koliki utjecaj prethodne ozljede glave mogu imati na razvoj epilepsije s kasnim početkom. Ovo kohortno istraživanje provedeno u SAD-u uključilo je 8872 ispitanika starijih od 67 godina koji su dio kohorte ARIC (engl. Atherosclerosis Risk in Communities), a rezultati su pokazali da je prethodna ozljeda glave značajno povezana s povećanim rizikom za razvoj epilepsije s kasnim početkom, a rizik je veći kod ispitanika koji su pretrpjeli više od jedne ozljede te onih s ozbiljnijim ozljedama glave. Detaljnije o ovom istraživanju možete pročitati na poveznici.
Sekundarna antibiotska profilaksa za latentnu reumatsku bolest srca
Reumatska bolest srca pogađa više od 40,5 milijuna ljudi diljem svijeta i dovodi do 306 000 smrtnih slučajeva godišnje. Elektrokardiografskim probirom može se otkriti reumatska bolest srca u njenoj ranijoj, latentnoj fazi. Ne zna se može li sekundarna antibiotska profilaksa spriječiti napredak te bolesti. U Ugandi je provedeno randomizirano kontrolirano istraživanje na 102.200 djece i adolescenata u dobi od 5 do 17 godina s latentnom bolesti srca. Jedna skupina ispitanika je primala injekcije benzatin penicilina G svaka 4 tjedna kroz dvije godine, dok druga skupina nije primala antibiotsku profilaksu. Rezultati su pokazali da su djeca i adolescenti s latentnom reumatskom bolesti srca koji su primali antibiotsku profilaksu imala smanjeni rizik od napretka bolesti nakon dvije godine.
Farmakoterapija u liječenju posttraumatskog stresnog poremećaja: Cochraneov sustavni pregled
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je čest duševni poremećaj koji može dovesti do zakazivanja u funkcioniranju u različitim aspektima života. Dokazi koji opisuju PTSP kao posljedicu posebnih psiho-bioloških poremećaja doveli su do porasta interesa za korištenjem lijekova u liječenju tog poremećaja. Ovaj Cochraneov sustavni pregled pokušao je procijeniti utjecaje lijekova na smanjenje simptoma u osoba koje boluju od PTSP-a. Ukupno 66 randomiziranih kontroliranih pokusa uključeno je u sustavni pregled, a 54 su uključena u meta-analizu. Dokazi umjerene kvalitete su pokazali da selektivni inhibitori preuzimanja serotonina (SSRI) poboljšavaju simptome PTSP-a te su lijekovi prvog izbora u liječenju. Prema dokazima niske kvalitete, noradrenergični i specifični serotoninski antidepresiv (NaSSA) mirtazapin te triciklički antidepresiv (TCA) amitriptilin također mogu poboljšati simptome PTSP-a. Nadalje, prema dokazima niske kvalitete, nije bilo dokaza o poboljšanju simptoma kod ispitanika koji su uzimali antipsihotike kada se usporede s ispitanicima koji su primali placebo. Više o ovom sustavnom pregledu pročitajte na poveznici.
#41
Učinkovitost ivermektina na razvoj bolesti u blagoj do srednje teškoj COVID-19 kliničkoj slici pacijenata s komorbiditetima: randomizirano kontrolirano ispitivanje
Ivermektin je ekonomski prihvatljiv i široko dostupan antiparazitni lijek kojeg se pripisuje u liječenju COVID-19 infekcije. Međutim, potrebni su čvrsti dokazi o učinkovitosti ivermektina u prevenciji razvoja teže kliničke slike među visokorizičnim pacijentima s COVID-19 infekcijom. Randomizirano kontrolirano istraživanje provedeno je u 20 javnih bolnica i COVID-19 centru u Maleziji. U istraživanje su uključeni pacijenti stariji od 50 godina s laboratorijski potvrđenom COVID-19 infekcijom, komorbiditetima i blažom do umjerenom kliničkom slikom s nastupom simptoma unutar tjedan dana. Ispitanici u eksperimentalnoj skupini su uz standardnu skrb dobivali i 0,4 mg/kg tjelesne mase ivermektina oralno kroz 5 dana, dok su ispitanici u kontrolnoj skupini dobivali samo standardnu skrb koja je uključivala praćenje i simptomatsko liječenje. Rezultati su pokazali da ivermektin nije prevenirao pogoršanje kliničke slike kod visokorizičnih pacijenata s blagom do umjerenom kliničkom slikom. Dokazi iz ovog istraživanja ne podupiru korištenje ivermektina u liječenju COVID-19 pacijenata. Detaljnije pročitajte na poveznici.
Manjak željeza bez anemije kao uzrok glavobolja: pilotno istraživanje u Japanu
Manjak željeza je jedan od najčešćih nutritivnih nedostataka u svijetu, a posebno je čest među mladim ženama. Manjak željeza možemo podijeliti u dvije faze: manjak željeza bez anemije (IDWA) i anemija s manjkom željeza (IDA). Procijenjeno je da je prevalencija IDWA-e dvostruko veća od prevalencije IDA-e. Unatoč tome, IDWA često dugo ostaje nedijagnosticirana zbog nejasne kliničke slike i normalne razine hemoglobina kod tih pacijenata. Ova kohortna studija uključila je 14 ispitanika (sedam ispitanika u IDWA skupini te sedam ispitanika u IDA skupini). U istraživanju su promatrane razlike među skupinama uključujući dob ispitanika, kliničke znakove, laboratorijske nalaze i simptome. Rezultati su pokazali da nema statistički značajne razlike u dobi ispitanika, vitalnim znakovima i razinama serumskog feritina između dvije skupine. Ispitanici s IDWA češće su imali glavobolje nalik migrenama ili tenzijskim glavoboljama te osjećaj umora. Ovi rezultati ukazuju na to da bi se procjena serumskog feritina mogla koristiti kao dodatan dijagnostički alat za pacijente sa simptomima glavobolje, posebice kod žena reproduktivne dobi. Više na poveznici.
Lenvatinib i pembrolizumab za uznapredovali karcinom endometrija
Standardna terapija za liječenje uznapredovanog karcinom jednjaka nakon neuspjeha kemoterapije temeljene na platini još uvijek nije jasno definirana. Klinički pokus proveden na ukupno 827 pacijentica s uznapredovanim karcinomom endometrija pokazao je učinkovitost lenvatiniba u kombinaciji s pembrolizumabom u produljenju perioda preživljenja za pacijentice u kojem karcinom ne pokazuje znakove progresije. Pacijentice su prethodno liječene kemoterapijom baziranom na spojevima platine na koju nisu imale zadovoljavajuć odgovor. Intervencija lenvatinib + pembrolizumab pokazala je veću učinkovitost za navedeni ishod od liječenja kemoterapijom po odabiru liječnika (doksorubicinom ili paklitakselom). Više pročitajte na poveznici.
Oralna antiagregacijska terapija za akutni moždani udar: Cochraneov sustavni pregled
Osobama koje su doživjele akutni moždani udar trombociti su se aktivirali i formirali krvni ugrušak koji je potom blokirao arteriju u mozgu i uzrokovao oštećenje dijela mozga. Antiagregacijska terapija bi mogla smanjiti udio mozga koji biva oštećen i rizik skorog ponovljenog moždanog udara te tako umanjiti rizik rane smrti i poboljšati dugoročne ishode takvih pacijenata. S druge strane, antiagregacijska terapija može povećati rizik od pojave intrakranijalnog krvarenja. Ovim Cochraneovim sustavnim pregledom željelo se procijeniti učinkovitost i sigurnost antiagregacijske terapije primijenjene u kratkom periodu nakon doživljenog moždanog udara. U pregled je uključeno 11 randomiziranih kontroliranih ispitivanja s ukupno 42 226 ispitanika. Rezultati su pokazali da antiagregacijska terapija s aspirinom u dozi od 160 mg do 300 mg dnevno, kada se primjeni unutar 48 sati od početka simptoma moždanog udara, značajno smanjuje smrtnost i ovisnost o drugim osobama te smanjuje rizik od pojave skorog ponovljenog moždanog udara bez rizika za pojavu ranog intrakranijalnog krvarenja. Detaljnije na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.