Aspirin prije začeća za pacijentice koje su imale spontane pobačaje: randomizirano kontrolirano ispitivanje
Poznato je da niske doze aspirina poboljšavaju ishode trudnoće u žena koje imaju povišeni rizik od preeklampsije ili antifosfolipidni sindrom. Iz prethodnih istraživanja smatralo se kako niske doze aspirina nemaju korisne učinke za trudnoću za žene koje su imale jedan ili dva spontana pobačaja. Međutim, u tim je istraživanjima bilo problema s adherencijom na lijek. Zbog toga je u ovom randomiziranom kontroliranom ispitivanju napravljena analiza po protokolu za 1227 žena. Uzimanje niske doze aspirina 5 do 7 dana tjedno dovelo je do 8 trudnoća više, 15 živorođene djece više i 6 spontanih pobačaja manje na svakih 100 žena uključenih u istraživanje. Ovi su rezultati bili prisutni i kada se aspirin uzimao samo 4 dana u tjednu.
Uređaj za smanjivanje tlaka u lijevom atriju kod pacijenata sa srčanim zatajenjem uz očuvanu ejekcijsku frakciju
Otprilike pola slučajeva srčanog zatajenja prati očuvana ejekcijska frakcija (engl. heart failure with preserved ejection fraction - HFpEF). Za razliku od zatajenja srca sa sniženom ejekcijskom frakcijom, još uvijek nema terapije koja sa sigurnošću smanjuje smrtnost kod pacijenata sa HFpEF. Jedna od glavnih karakteristika HFpEF je povišeni tlak u lijevom atriju, najčešće u naporu. Ugradnja uređaja koji smanjuje tlak u lijevom atriju (atrijski šant) mogla bi biti potencijalna terapija za liječenje HFpEF. U ovom randomiziranom kontroliranom dvostruko slijepom ispitivanju istražen je učinak ugradnje takvog uređaja kod 626 ispitanika. Atrijski šant ne utječe na zbirni ishod kardiovaskularne smrtnosti ili nesmrtonosnog moždanog udara, učestalost hospitalizacije ili zdravstveno stanje ispitanika. Više na poveznici.
Apiksaban naspram varfarina za liječenje trombotičnog antifosfolipidnog sindroma: randomizirano kontrolirano ispitivanje
Trombotični antifosfolipidni sindrom (engl. thrombotic antiphospholipid syndrome, TAPS) stanje je koje uključuje venske, arterijske ili mikrovaskularne ugruške. Pacijente se stavlja na antikoagulantnu terapiju, prvenstveno varfarin. Nije jasno je li apiksaban, lijek koji inhibira čimbenik zgrušavanja Xa i ne zahtijeva praćenje terapijskog učinka, jednako učinkovit kao varfarin u TAPS pacijenata. U ovom randomiziranom ispitivanju pacijenti su dobivali varfarin ili apiksaban godinu dana, a primarni ishod je bila klinički značajna tromboza i vaskularna smrt. Istraživanje je završeno nedugo nakon uključenja 48. pacijenta. Šest od 23 pacijenata koji su uzimali apiksaban je doživjelo moždani udar, dok nijedan pacijent koji je uzimao varfarin nije imao taj ishod. Unatoč malom uzorku, ovo ispitivanje govori da apiksaban vjerojatno nije dobra zamjena za varfarin u TAPS pacijenata.
Multidisciplinaran pristup u liječenju starijih osoba s prijelomom kuka: Cochraneov sustavni pregled
Prijelom kuka glavni je uzrok obolijevanja i smrtnosti u starijih osoba. Multidisciplinarna rehabilitacija poslije operacije podrazumijeva uključenost različitih specijalističkih grana, a provodi se pod nadzorom fizijatra, traumatologa ili ortopeda. Ovo je obnovljeni Cochraneov sustavni pregled, prvi put objavljen 2009. godine, koji istražuje učinke multidisciplinarne rehabilitacije, u stacionarnoj ili ambulantnoj skrbi, za starije osobe s prijelomom kuka.
Uključena su randomizirana i kvazirandomizirana ispitivanja o multidisciplinarnoj rehabilitaciji poslije kirurškoga zahvata u starijih osoba (u dobi od 65 godina ili više) s prijelomom kuka.
Uključeno je 28 studija sa 5351 bolesnikom, uglavnom ženskih osoba, u dobi od 76,5 do 87 godina. Rezultati temeljeni na podatcima iz 13 studija sa 3036 bolesnika ukazuju na to da multidisciplinarna rehabilitacija vjerojatno rezultira manjim brojem smrtnih slučajeva ili manjim pogoršanjem statusa u vidu potrebe za institucionalnom skrbi. Iako niske kvalitete, dokazi upućuju na to da u usporedbi s uobičajenom skrbi u bolnicama, multidisciplinarna rehabilitacija može smanjiti rizik od smrti unutar bolnice te može rezultirati smanjenjem broja bolesnika sa slabijom pokretljivošću 6 do 12 mjeseci nakon zahvata.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.