Projekt Hrvatske zaklade za znanost "Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM)" provodi Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu s partnerima. U sklopu projekta izrađuje se elektronički vjesnik s novostima iz medicine, kojeg prenosimo:
Novosti iz medicine, br. 31, 9. prosinca 2021.
Ovisnost prezentacije bolesti COVID-19 o početnoj inhaliranoj dozi SARS-CoV-2 virusa
Provedena su istraživanja na modelima primata (makaki majmunima) koja pokazuju da je vrlo vjerojatno da simptomi i težina bolesti COVID-19 ovise o početnoj inhaliranoj dozi aerosoliziranih čestica SARS-CoV-2 virusa. Autori su stoga naglasili važnost mjera socijalnog distanciranja (maske, držanje razmaka, provjetravanje). Također se pokazalo da neke životinje zaražene sa SARS-CoV-2 mogu prenositi bolest, iako ne pokazuju simptome. Više na poveznici.
Kateterska ablacija kao prva linija liječenja paroksizma atrijske fibrilacije: sustavni pregled i meta-analiza
Klasično liječenje paroksizma atrijske fibrilacije (AF) je farmakološko, ili kontrolom ritma ili kontrolom frekvencije. Sve se češće koristi kateterska ablacija, a u ovom su sustavnom pregledu autori htjeli utvrditi je li ablacija učinkovitija od farmakoterapije kao prva linija liječenja za AF. Na temelju rezultata 6 istraživanja, u kojima je 609 pacijenata dobilo ablaciju, a 603 farmakološku terapiju za AF, oni koji su dobili ablaciju imali su smanjen rizik od ponovne pojave aritmije (omjer rizika [RR]=0,64), uključujući i simptomatsku atrijsku aritmiju (RR=0,53). Pacijenti koji su dobili ablaciju kasnije su trebali manje zdravstvene skrbi i troškova liječenja (RR=0,65), a profil nuspojava nije se razlikovao između dvije skupine. Više o istraživanju na poveznici.
Prednosti i mane mamografije jednom godišnje, jednom u dvije godine ili jednom u tri godine: sustavni pregled za inicijativu Europske komisije o karcinomu dojke
Karcinom dojke je drugi najčešći oblik karcinoma u svijetu. U Europskoj uniji je tijekom 2018. godine dijagnosticiran u 404 920 žena, od kojih je 98 755 žena umrlo. Ipak, rizik od smrti od karcinoma dojke se smanjio tijekom posljednjih desetljeća zbog boljeg liječenja, kvalitete zdravstvene skrbi i rane dijagnostike povezane s programima probira u populaciji. Međutim, ostaje otvoreno pitanje o tomu koje je optimalno vremensko razdoblje za primjenu probira mamografijom. Godine 2015. pokrenuta je Inicijativa Europske komisije o karcinomu dojke s ciljem razvoja europskih smjernica o probiru i dijagnostici karcinoma dojke. Ovaj sustavni pregled istražio je vremenske intervale za provedbu mamografskog probira u trima dobnim skupinama žena s prosječnim rizikom od karcinoma dojke. Dostupni dokazi su uglavnom bili vrlo niske pouzdanosti zbog čega nije moguće donijeti čvrste zaključke.
U žena u dobi od 50 do 69 godina, godišnji pregled, u usporedbi s pregledom jednom u dvije godine, može imati male dodatne prednosti, ali i značajno pridonijeti pojavi lažno pozitivnih rezultata. Pregled jednom u tri godine u usporedbi s probirom jednom u dvije godine sugerira da potonji donosi više koristi, ali i neke dodatne štete. To ide u prilog probiru jednom u dvije godine u žena od 50 do 69 godina.
U mlađih žena (45-49), češći intervali probira (od jednom u dvije godine do jednom godišnje) pružaju manje koristi u vidu broja spriječenih smrtnih slučajeva, gotovo slične stope prekomjerne dijagnoze i nešto više štete u vidu lažno pozitivnih rezultata i lažno pozitivnih preporuke za biopsiju iz opservacijskih studija, nego u žena u dobi od 50-69 godina.
U mlađih žena godišnji probir može imati nepovoljniji omjer prednosti i mana, dok u žena u dobi od 70-74 godine duža razdoblja između mamografskoga probira mogu biti povoljnija.
Konačno, među ženama u dobi od 70 do 74 godine, rezultati sustavnoga pregleda sugeriraju da dulji intervali vjerojatno imaju povoljniju ukupnu ravnotežu.
Antivirusni agensi za prevenciju i liječenje infekcije virusom herpes simplex tip 1 u kliničkoj onkologiji: mrežna meta-analiza
Onkološku terapiju mogu komplicirati i kompromitirati virusne infekcije poput infekcije virusom Herpes simplex tip 1 (HSV). Napravljena je mrežna meta-analiza s podatcima iz randomiziranih kontroliranih istraživanja koja su analizirala antivirusne agense za prevenciju ili liječenje u usporedbi s placebom, izostankom liječenja ili bilo kojim drugim aktivnim intervencijama na pacijentima koji se liječe od raka. Ukupno je uključeno 16 istraživanja, a aciklovir se pokazao najboljim za prevenciju oralnog HSV-a, a slijedio ga je valaciklovir. Analiza podskupina pokazala je da je za prevenciju HSV-1 najbolji režim intravenske primjene 750 mg/m2 aciklovira, nakon čega se daje oralno 1600 mg/dan. Najmanje učinkovitim u prevenciji HSV-a pokazao se režim primjene aciklovira intravenski 250 mg/m2 po danu.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.