Istovremena primjena parenteralnog olanzapina i benzodiazepina i rizik od trahealne intubacije
Istovremena primjena intravenskog ili intramuskularnog olanzapina s parenteralnim benzodiazepinom nije bila preporučena zbog izvještaja nakon stavljanja lijeka u promet, koji su ukazivali na prekomjernu sedaciju i respiratornu depresiju, uključujući 29 zabilježenih smrtnih slučajeva. U retrospektivnom istraživanju provedenom na gotovo 700 pacijenata liječenih zbog agitacije na hitnom prijemu, 144 pacijenta koji su primili parenteralni olanzapin i benzodiazepin unutar 60 minuta imali su slične stope trahealne intubacije u usporedbi s pacijentima koji su primili samo dvije doze parenteralnog olanzapina (549 pacijenata, 3,8% naspram 3,5%). Druga istraživanja (uglavnom retrospektivna) također su zabilježila slične stope komplikacija. Kombinacija parenteralnog olanzapina i benzodiazepina vjerojatno nije povezana s povećanim rizikom od komplikacija u usporedbi s primjenom samo olanzapina ili drugih sedativnih sredstava. Potencijalne komplikacije mogu se smanjiti pravilnim nadzorom i izbjegavanjem ove kombinacije kod pacijenata s intoksikacijom alkoholom ili ugroženom respiratornom funkcijom. Više na poveznici.
Točnost kliničkih procjena prognoze na kraju života
Precizno predviđanje preostalog životnog vijeka pacijenata s uznapredovalim bolestima ključno je za donošenje kliničkih odluka, planiranje skrbi i poboljšanje kvalitete života pacijenata i njihovih obitelji. Provedeno je retrospektivno istraživanje na uzorku od 98.187 pacijenata zabilježenih u sustavu "Coordinate My Care" u Londonu između 2010. i 2020. godine. Istraživanje je pokazalo da su kliničari vrlo precizni u predviđanju krajnjih vremenskih okvira, poput smrti unutar 14 dana (točnost 74%) ili preživljenja duljeg od godinu dana (točnost 83%). Međutim, preciznost je bila niža za srednje vremenske okvire poput "tjedana" ili "mjeseci" (točnost 32%). Prognoze su bile najpreciznije kod pacijenata s demencijom i rakom, dok su izazovnija predviđanja zabilježena kod pacijenata s bolestima srca i dišnog sustava. Ovi nalazi ukazuju na potrebu za daljnjim istraživanjima i obukom kliničara kako bi se povećala točnost prognoze i omogućila bolja palijativna skrb. Više na poveznici.
Tlačni ulkusi kao prediktori ishoda oporavka kod akutnih ozljeda vratne kralježnične moždine
Ozljede kralježnične moždine često su praćene tlačnim ulkusima (eng. pressure ulcer, PU), što može značajno utjecati na dugoročne ishode pacijenata. Provedeno je multicentrično kohortno istraživanje u 20 centara, koje je obuhvatilo 1282 pacijenta s akutnim traumatskim ozljedama vratne kralježnične moždine. Ppacijenti koji su razvili PU tijekom inicijalne hospitalizacije imali su značajno smanjeni motorički oporavak godinu dana nakon ozljede (9,1 bod na ASIA motoričkoj ljestvici) te manju razinu funkcionalne neovisnosti (8,3 boda na ljestvici motoričke funkcionalne neovisnosti). Osim toga, PU su bili povezani s povećanim rizikom smrtnosti unutar 10 godina nakon ozljede (relativni rizik 1,41). Ovo istraživanje ukazuje na PU kao modificirajući faktor rizika koji negativno utječe na neurološki i funkcionalni oporavak, te naglašava važnost prevencije i rane intervencije u liječenju pacijenata s ozljedama kralježnične moždine. Više na poveznici.
Razlike među spolovima u pridržavanju sekundarne prevencije moždanog udara
Pridržavanje lijekova za sekundarnu prevenciju moždanog udara ključno je za smanjenje rizika od ponovnog moždanog udara i drugih komplikacija, ali se razlike među spolovima u pridržavanju ovih terapija nedovoljno razumiju. Provedeno je istraživanje na 1324 pacijenta koji su preživjeli prvi ishemijski moždani udar, kako bi se ispitalo pridržavanje sekundarnih preventivnih lijekova (antihipertenzivi, lijekovi za snižavanje kolesterola, antitrombocitni i antikoagulantni lijekovi) unutar 90 dana nakon moždanog udara. Žene češće od muškaraca prijavljuju nepridržavanje lijekova za snižavanje kolesterola i antitrombocitnih lijekova, dok nisu uočene značajne razlike za antihipertenzive. Faktori kao što su dob, bračni status, pristup zdravstvenoj skrbi, pretilost i konzumacija alkohola značajno su utjecali na te razlike. Posebno su žene meksičkog podrijetla pokazale veće stope nepridržavanja lijekova za snižavanje kolesterola u usporedbi s muškarcima iste etničke skupine. Ovi nalazi ističu važnost usmjerenih intervencija koje bi poboljšale pridržavanje lijekova, posebno među ženama s prekomjernom težinom i meksičkog podrijetla te muškarcima s nezdravim načinom života i ograničenim pristupom zdravstvenoj skrbi. Više na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.