Vrijeme započinjanja antikoagulantne terapije nakon ishemijskog moždanog udara
Vrijeme započinjanja antikoagulantne terapije nakon akutnog ishemijskog moždanog udara kod pacijenata s fibrilacijom atrija (FA) često je odgođeno zbog straha od intrakranijalnog krvarenja, osobito kod pacijenata s velikim infarktima. Međutim, nova istraživanja osporavaju tu praksu. Meta-analiza podataka individualnih pacijenata, koja je obuhvatila više od 6700 pacijenata iz kliničkih ispitivanja, usporedila je ranu (≤4 dana) i kasnu (≥5 dana) primjenu direktnih oralnih antikoagulansa (DOAC). Stope simptomatskog intrakranijalnog krvarenja bile su jednako niske u obje skupine, dok je kombinirani ishod moždanog udara ili krvarenja bio marginalno niži kod rane primjene tijekom prvih 30 dana, ali ne i nakon 90 dana. Ovi rezultati podržavaju sigurnost rane primjene DOAC terapije kod pacijenata s FA i ishemijskim moždanim udarom, uključujući one s velikim infarktima. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo smanjuje li rana terapija rizik od ponovnog moždanog udara. Više o preporuci na poveznici.
Povišene razine troponina kod akutnog oštećenja bubrega
Nova studija istražila je povezanost između akutnog oštećenja bubrega (AKI) i povišenih razina visokosenzitivnog troponina T (hs-cTnT), naglašavajući dijagnostičke izazove u hitnoj medicini. Analiza više od 14.000 posjeta hitnoj službi pacijenata s AKI, ali bez akutnog infarkta miokarda (AMI), pokazala je da je 31% posjeta povezano s povišenim razinama hs-cTnT. Kod pacijenata s AKI koji su prijavili bol u prsima, 630 njih imalo je hs-cTnT vrijednosti koje odgovaraju visokorizičnim kriterijima za AMI, ali je samo 28% njih dobilo dijagnozu AMI. Rezultati ukazuju da algoritmi temeljeni na hs-cTnT, koji se koriste za stratifikaciju rizika od AMI, imaju ograničenu preciznost kod pacijenata s AKI, slično kao i kod onih s kroničnom bubrežnom bolesti. Ova saznanja ističu potrebu za prilagodbom dijagnostičkih kriterija u ovoj populaciji pacijenata. Više o istraživanju na poveznici.
Rizici trudnoće kod vaskularnog Ehlers-Danlos sindroma
Trudnice s vaskularnim Ehlers-Danlos sindromom (vEDS) suočavaju se s povećanim rizikom od ozbiljnih komplikacija, uključujući smrtonosne ishode. Sustavni pregled podataka iz šest studija, koji je obuhvatio 412 trudnoća, otkrio je stopu smrtnosti majki od 5.7%. Uzroci smrti uključivali su vaskularnu rupturu ili disekciju (12 slučajeva), rupturu maternice (7 slučajeva) te rupturu drugih organa (1 slučaj). Međutim, kod pacijentica koje su imale planirani carski rez nije zabilježen nijedan smrtni slučaj. Na temelju ovih podataka, stručnjaci preporučuju pažljivo savjetovanje pacijentica o rizicima trudnoće te razmatranje planiranog carskog reza u 37. tjednu trudnoće kako bi se smanjili rizici za majku i dijete. Ova saznanja pružaju vrijedan uvid u upravljanje trudnoćama kod pacijentica s ovom rijetkom i ozbiljnom bolešću. Više o istraživanju na poveznici.
Unos proteina kod kritično oboljelih pacijenata
Nedavna istraživanja ukazuju na to da unos proteina veći od 1.5 g/kg/dan kod kritično oboljelih pacijenata nije toliko koristan kako se ranije smatralo. Randomizirano ispitivanje provedeno na 935 odraslih pacijenata na mehaničkoj ventilaciji otkrilo je da unos proteina od 2.0 g/kg/dan nije doveo do smanjenja smrtnosti ili akutne ozljede bubrega u usporedbi s unosom od 1.3 g/kg/dan. Štoviše, niža kvaliteta života zabilježena je nakon 180 dana kod onih koji su primali veći unos proteina. Ovi rezultati su u skladu s nalazima iz velike EFFORT studije i meta-analizama starijih podataka, koji svi sugeriraju da je unos proteina u rasponu od 1 do 1.5 g/kg/dan dovoljan za većinu kritično oboljelih pacijenata. Ove informacije mogu pomoći kliničarima u optimiziranju nutritivne potpore kod pacijenata na intenzivnoj njezi, izbjegavajući nepotrebno visok unos proteina koji ne donosi dodatne koristi. Više o istraživanju na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.