PCV21 za pneumokokno cijepljenje
Za pneumokokno cijepljenje u Sjedinjenim Američkim Državama, pneumokokno konjugirano cjepivo 20 (PCV20) samostalno ili PCV15 praćen pneumokoknim polisaharidnim cjepivom 23 (PPSV23) bili su preferirani izbori. U 2024. godini, Savjetodavni odbor za imunizacijske prakse (ACIP) obnovio je smjernice za pneumokokno cijepljenje kako bi uključio pneumokokno konjugirano cjepivo 21 (PCV21) kao dodatnu opciju. Budući da PCV21 sadrži jedanaest serotipova koji su česti uzročnici invazivne pneumokokne bolesti kod odraslih, a koji su izostavljeni u PCV20, nova je preporuka da se PCV21 koristi za većinu odraslih osoba s indikacijama za pneumokokno cijepljenje. Međutim, za pojedince s povećanim rizikom od infekcije serotipom 4 još se uvijek preferira primjena PCV20 (ili PCV15 praćen PPSV23 ako PCV20 nije dostupan) umjesto PCV21, koji ne sadrži serotip 4. Više na poveznici.
Veća izloženost ultraljubičastom svjetlu povezana je s nižom smrtnošću
Izloženost ultraljubičastom (UV) svjetlu ima značajan utjecaj na zdravlje, ali njezina uloga u smrtnosti često se previđa. Provedeno je kohortno istraživanje koje je analiziralo povezanost između izloženosti UV svjetlu i smrtnosti koristeći podatke iz UK Biobank istraživanja, koje je uključivalo više od 500.000 ispitanika. Istraživanje je pokazalo da osobe koje su bile izložene većim razinama UV svjetla, bilo kroz korištenje solarija ili dugoročnu izloženost sunčevoj svjetlosti na temelju mjesta stanovanja, imaju manji rizik od sveukupne smrtnosti, kao i smrtnosti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima i rakom. Iako UV zračenje povećava rizik od melanoma, ovo istraživanje pokazalo je da su koristi izloženosti UV svjetlu, posebno u zemljama s niskom razinom sunčeve svjetlosti poput Ujedinjenog Kraljevstva, potencijalno veće od rizika. Više na poveznici.
Samoprocijenjeno zdravlje u kasnoj adolescenciji kao prediktor smrtnosti između 46. i 70. godine života
Samoprocijenjeno zdravlje u adolescenciji može pružiti ključne informacije o budućim zdravstvenim ishodima. Provedeno je istraživanje koje je proučilo povezanost između samoprocijenjenog zdravlja u kasnoj adolescenciji i smrtnosti između 46. i 70. godine života. Uključeno je 47.286 švedskih muškaraca koji su se prijavili na vojnu obveznu službu između 1969. i 1970. godine, a njihovo zdravlje bilo je procijenjeno u dobi od 18 do 20 godina ('vrlo dobro', 'dobro', 'umjereno dobro', 'loše', 'vrlo loše'). Mladići koji su svoje zdravlje ocijenili kao "umjereno dobro" ili "loše" imali su značajno veći rizik smrtnosti, posebno od kardiovaskularnih bolesti i raka, u usporedbi s onima koji su ocijenili svoje zdravlje kao "vrlo dobro". Istraživanje je također pokazalo da psihološki čimbenici i zdravstveno ponašanje značajno doprinose ovoj povezanosti, sugerirajući važnost ranih zdravstvenih intervencija za poboljšanje dugoročnih ishoda. Više na poveznici.
Primjena na nacionalnoj razini pokazuje uspješnost suzbijanja epidemije korištenjem digitalnog praćenja kontakata
Digitalno praćenje kontakata postalo je ključna tehnologija u suzbijanju širenja pandemije, no njegova učinkovitost dosad nije bila u potpunosti dokazana. Stoga je provedeno istraživanje kojim se analizirala učinkovitost digitalnog praćenja kontakata putem aplikacije Smittestopp, razvijene u Norveškoj tijekom prvih mjeseci pandemije COVID-19. Pomoću podataka prikupljenih iz aplikacije, koji uključuju milijune kontakata između 12,5% odrasle populacije, istraživači su otkrili da je tehnološka učinkovitost praćenja iznosila 80%. Nadalje, procijenjeno je da najmanje 11% bliskih kontakata, otkrivenih putem aplikacije, ne bi bilo moguće identificirati ručnim praćenjem. Digitalno praćenje može znatno pomoći u suzbijanju epidemije, čak i uz umjerenu razinu korištenja aplikacije u populaciji. Istraživanje naglašava važnost primjene digitalnih alata u kombinaciji s ručnim praćenjem i drugim mjerama za kontrolu pandemije. Više na poveznici.
Novosti možete pročitati i na stranicama Odjela za znanstveni rad KBC Split.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.