Korištenje formalnog alata za prijenos informacija tijekom intraoperativne predaje anesteziološke skrbi
Intraoperativni prijenosi skrbi s jednog anesteziologa na drugog povezani su s nepovoljnim ishodima, vjerojatno zbog nedostatne komunikacije kliničkih informacija. Retrospektivno istraživanje pokazalo je da su se intraoperativni prijenosi (definirani kao prijenos skrbi koji traje više od 35 minuta) dogodili u 40% od približno 120.000 nekardijalnih kirurških slučajeva izvedenih od 2016. do 2021. godine. Nepovoljni ishodi (definirani kao kombinacija postoperativne smrtnosti ili velike morbidnosti) češće su se javljali kada je došlo do prijenosa (7,2% u odnosu na 6,2% bez prijenosa). Nakon implementacije strukturiranog elektroničkog alata za prijenos 2019. godine uočena je korelacija tijekom vremena između povećane upotrebe alata za predaju i smanjene vjerojatnosti za nepovoljni ishod. Više na poveznici.
Antidepresivi ili terapija trčanjem za osobe s depresijom i anksioznim poremećajem
Antidepresivi i terapija trčanjem su učinkoviti tretmani za pacijente s depresijom i anksioznim poremećajima, ali djeluju kroz različite patofiziološke mehanizme i mogu imati različit utjecaj na fizičko zdravlje. Provedeno je ispitivanje kako bi se usporedili učinci antidepresiva i terapije trčanjem na mentalno i fizičko zdravlje pacijenata. U istraživanju je sudjelovao 141 ispitanik te su bili randomizirani ili su mogli izabrati 16-tjedni tretman. Ukupno 45 pacijenata je primilo antidepresive, a 96 je sudjelovalo u terapiji trčanjem. Stope remisije nakon tretmana bile su slične za obje skupine (antidepresivi: 44,8 %; trčanje: 43,3 %). Međutim, terapija trčanjem značajno je poboljšala fizičko zdravlje u odnosu na antidepresive. U grupi za trčanje zabilježena su poboljšanja u težini, opsegu struka, krvnom tlaku, srčanom ritmu i varijabilnosti srčanog ritma. U grupi za antidepresive zabilježena su pogoršanja tih fizičkih pokazatelja. Manji dio ispitanika bio je spreman na randomizaciju, a veća skupina za trčanje odražava veću preferenciju za tu intervenciju. Zaključeno je da, iako obje intervencije jednako poboljšavaju mentalno zdravlje, terapija trčanjem pruža bolje rezultate za fizičko zdravlje. Više na poveznici.
Prekomjerna tjelesna težina u adolescenciji i mladoj odrasloj dobi i cerebrovaskularna bolest odraslih
Rizični faktori za cerebrovaskularne bolesti u odrasloj dobi su dobro poznati. Međutim, istraživanja o rizičnim faktorima kod pojedinaca tijekom cijelog životnog vijeka su ograničena. Provedeno je kohortno istraživanje kako bi se istražio utjecaj indeksa tjelesne mase (BMI) u adolescenciji i mladosti na rizik od cerebrovaskularnih bolesti u odrasloj dobi. Uključen je 10.491 ispitanik iz Sjeverne Finske, rođeni 1966. godine. BMI je mjeren u dobi od 14 i 31 godine, a podaci o cerebrovaskularnim bolestima prikupljeni su iz nacionalnih registara. Rezultati pokazuju da žene koje su bile prekomjerne težine u dobi od 14 ili 31 godine imale povećan rizik od ishemijskih cerebrovaskularnih bolesti, neovisno o BMI-u u drugim životnim razdobljima. Slična povezanost nije pronađena kod muškaraca. Kod žena koje su bile prekomjerne težine u dobi od 31 godine također je povećan rizik od hemoragijskih cerebrovaskularnih bolesti, dok je isti rizik povećan i kod muškaraca s prekomjernom težinom u toj dobi. Više ana poveznici.
Osobe s bolnim osteoartritisom koljena imaju negativne implicitne stavove prema aktivnosti
Negativni stavovi o osteoartritisu, boli i aktivnosti doprinose smanjenoj tjelesnoj aktivnosti kod ljudi s osteoartritisom koljena (KOA). Međutim, ti stavovi procjenjivali su se pomoću samoizvještajnih upitnika, oslanjajući se na informacije o kojima je osoba svjesna i spremna ih otkriti. Stoga je razvijen test implicitne asocijacije koji istražuje povezanost između slika aktivnosti i percepcije prijetnje. Znanstvenici su otkrili da su osobe s bolnim osteoartritisom koljena imale veće implicitne asocijacije prijetnje za aktivnost nego osobe bez boli. Ove asocijacije bile su snažnije nego kod osoba s drugim vrstama boli u donjim udovima. Ovo istraživanje ukazuje na važnost ispitivanja veza između implicitnih stavova i stvarnog ponašanja u svakodnevnom životu. Dodatna istraživanja su potrebna kako bi se razumjelo kako ovi implicitni stavovi utječu na razinu tjelesne aktivnosti kod osoba s bolnim osteoartritisom koljena. Više na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.