Profesionalizam u zdravstvu: Novosti iz medicine #137

Strategije prestanka pušenja nakon neuspjeha početne farmakoterapije

Postoje lijekovi koji su učinkoviti za prestanak pušenja. Međutim, nije jasno kako postupati s osobama koje ne uspiju prestati pušiti uz farmakoterapiju. U nedavnom istraživanju, ispitanici koji su pušili najmanje pet cigareta dnevno, ali nisu prestali pušiti nakon prvotne terapije vareniklinom (2 mg dnevno) ili nikotinskim flasterom s pastilama (NRT, jedan flaster od 21 mg/dan), nasumično su raspoređeni da nastave s istom dozom lijeka, povećaju dozu ili promijene lijek. Među onima koji su u početku primali vareniklin, 12-tjedne stope prestanka pušenja bile su najviše kod povećanja doze na 3 mg dnevno (20%), u usporedbi s nastavkom doze od 2 mg (3%) ili prelaskom na NRT (0%). Među onima koji su u početku primali NRT, stope prestanka pušenja s povećanom dozom (dva flastera od 21 mg/dan) ili prelaskom na vareniklin bile su više nego kod nastavka standardne doze (14%, 14% i 8%). Ovi rezultati sugeriraju da je za pacijente koji ne mogu prestati pušiti sa standardnom dozom vareniklina ili NRT-a, korištenje većih doza učinkovita opcija. Više na poveznici.

Intervencije za sprječavanje pretilosti kod djece u dobi od 5 do 11 godina

Sprječavanje pretilosti kod djece važan je javnozdravstveni cilj jer prekomjerna tjelesna težina u djetinjstvu može dovesti do zdravstvenih i psihosocijalnih problema te povećava rizik od pretilosti u odrasloj dobi. Proveden je Cochraneov sustavni pregled kako bi se utvrdilo jesu li strategije promjene prehrane i aktivnosti učinkovite u sprječavanju pretilosti kod djece od 5 do 11 godina te postoje li ozbiljne nuspojave. U pregled su uključena 172 istraživanja s ukupno 189.707 djece, od kojih je većina provedena u visokorazvijenim zemljama. Strategije koje mijenjaju razinu aktivnosti ili kombiniraju promjenu prehrane i aktivnosti mogu smanjiti indeks tjelesne mase (BMI) djece. S druge strane, strategije koje se fokusiraju samo na promjenu prehrane nisu dovele do smanjenja BMI-a kod djece. Samo nekoliko istraživanja je prijavilo moguće štetne učinke, ali nisu zabilježene ozbiljne štete. Povjerenje u dokaze je umjereno do vrlo nisko zbog nedosljednosti rezultata, metodoloških ograničenja i nedostatka podataka iz određenih okruženja. Potrebna su dodatna istraživanja, posebno u zajednici i među djecom s invaliditetom, kako bi se bolje razumjela učinkovitost ovih strategija.

Štetni događaji nakon manipulacije vratne kralježnice

Manipulacije vratne kralježnice široko koriste fizioterapeuti, kiropraktičari i liječnici za liječenje mišićno-koštanih problema poput bolova u vratu i cervikogene glavobolje. Ipak, ove manipulacije su kontroverzne jer mogu uzrokovati ne samo blage nuspojave poput pogoršanja boli ili upale mišića, već i ozbiljne štetne događaje poput začepljenja krvnih žila uslijed disekcija arterija. Proveden je sustavni pregled kako bi se razjasnili rizici od nuspojava povezanih s manipulacijom vratne kralježnice visoke brzine i niske amplitude (HVLA). Uključeno je 14 istraživanja koja su pokazala da nema statistički značajnih razlika u riziku nuspojava između manipulacijskih i kontrolnih skupina. Sve prijavljene nuspojave bile su blage, bez ozbiljnih ili umjerenih nuspojava. Zaključeno je da HVLA manipulacija ne povećava rizik od blagih ili umjerenih nuspojava u usporedbi s kontrolnim intervencijama. Više na poveznici.

Trening putem videoigara kod pacijenata sa shizofrenijom

Nedavna istraživanja pokazuju da trening putem videoigara poboljšava neuronsku plastičnost i dovodi do kognitivnog poboljšanja kod zdravih osoba. Budući da pacijenti sa shizofrenijom pokazuju smanjenu neuronsku plastičnost povezanu s kognitivnim deficitima i simptomima, provedeno je randomizirano kontrolirano ispitivanje kako bi se istražilo proširuje li se kognitivno poboljšanje povezano s videoigrama i promjene u plastičnosti na tu populaciju. Ispitanici sa shizofrenijom i zdravi ispitanici su nasumično raspoređeni u skupine koje su imale trening s 3D ili 2D platformer videoigrama ili čitanje e-knjiga (aktivna kontrola) tijekom 8 tjedana, 30 minuta dnevno. Nakon treninga, obje skupine s videoigrama pokazale su značajan porast održane pažnje u usporedbi s kontrolnom skupinom, povezane s povećanom funkcionalnom povezanošću u hipokampalno-prefrontalnoj mreži. Posebno je zanimljivo to što su se pacijenti trenirani s videoigrama većinom imali poboljšanje u negativnim simptomima, općoj psihopatologiji i percepciji oporavka mentalnog zdravlja. Videoigre koje potiču inicijativu, postavljaju ciljeve i donose zadovoljstvo pružaju trening koji je bliži stvarnom životu od trenutačnih psihijatrijskih tretmana. Ovi rezultati ukazuju na to da bi trening videoigrama mogao biti koristan kao dodatna terapijska opcija za složene mentalne poremećaje.

Ove Novosti dio su aktivnosti Centra za medicinu utemeljenu na dokazima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Više o Centru možete pronaći na ovoj poveznici.

Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.

ZADNJE NOVOSTI