Imunoprofilaksa teške infekcije respiratornim sincicijskim virusom u dojenčadi
Za svu dojenčad mlađu od osam mjeseci koja je rođena tijekom sezone respiratornog sincicijalnog virusa (RSV) ili ulazi u svoju prvu sezonu RSV-a, preporučujemo jednu dozu profilakse nirsevimabom radije nego nikakvu profilaksu (stupanj 1B), osim u slučajevima kada je majka primila RSV cijepivo najmanje 14 dana prije poroda. Nirsevimab je novo monoklonsko protutijelo s dužim poluživotom od palivizumaba, postojećeg protutijela koje zahtijeva pet mjesečnih injekcija za pružanje imunoprofilakse protiv teške RSV infekcije. Učinkovitost i sigurnost nirsevimaba pokazane su u dva klinička istraživanja gdje je jedna intramuskularna doza nirsevimaba smanjila stope medicinskih intervencija povezanih s RSV-om i bolničkih prijema zbog RSV-a. U skladu sa smjernicama Američke pedijatrijske akademije, sada se preporučuje da dojenčad mlađa od 8 mjeseci dobiju jednu dozu nirsevimaba tijekom prve sezone RSV-a ako majka nije primila RSV cijepljenje između 32. i 36. tjedna trudnoće i najmanje 14 dana prije poroda. Palivizumab se može koristiti u visokorizične dojenčadi ako nirsevimab nije dostupan. Više o smjernicama na poveznici.
Sfingozin kinaza 2 i sfingozin igraju važnu ulogu u jetrenoj inzulinskoj signalizaciji i mogli bi biti potencijalne mete u terapiji inzulinske rezistencije i dijabetesa.
Disregulacija sfingolipida često se povezuje s inzulinskom rezistencijom, dok se enzimi koji kontroliraju metabolizam sfingolipida sve više prepoznaju kao terapeutske mete za poboljšanje osjetljivosti na inzulin. U ovom istraživanju autori pokazuju kako sfingozin kinaza 2 (SphK2), ključni enzim u katabolizmu sfingolipida, igra ključnu ulogu u regulaciji jetrene inzulinske signalizacije i homeostaze glukoze kako in vitro tako i in vivo. Miševi s genetski ugašenom aktivnošću Sphk2 pokazuju izraženu inzulinsku rezistenciju i netoleranciju glukoze. Ponovno izražavanje funkcionalnog SphK2 ili farmakološka inhibicija produkcije sfingozina obnavlja osjetljivost na inzulin u hepatocitima bez SphK2. U zaključku, ova studija pruža eksperimentalne nalaze i mehanističke podatke koji pokazuju da su SphK2 i sfingozin u jetri ključni regulatori osjetljivosti na inzulin i homeostaze glukoze. Više o istraživanju na poveznici.
Rizik smrtnosti od bilo kojeg razloga i smrtnosti povezane sa srčanim oboljenjem nakon cijepljenja protiv COVID-19
U ovoj studiji istraživači su analizirali posebnu vrstu prikaza serije slučajeva koji su ispitivali smrtnost povezanu s cijepljenjem protiv COVID-19 u neposrednom razdoblju nakon cijepljenja. Uključene su studije koje su istraživale sigurnost cijepljenja protiv COVID-19 i izvještavale o smrtnosti iz svih razloga i smrtnosti povezanoj sa srčanim oboljenjima te je uključen oko 750.000 pacijenata. Procijenjeni omjer rizika (HR) nije pokazao značajnu povezanost cijepljenja protiv COVID-19 s smrtnošću od bilo kojeg razloga (HR = 0.89, 95% CI: 0.71 – 1.10, p = 0.28). Što se tiče smrtnosti povezane sa srčanim oboljenjima, procijenjeni omjer rizika sugerira da je cijepljenje protiv COVID-19 povezano s povećanim rizikom od smrtnosti srcem (HR = 1.06, 95% CI: 1.02 – 1.11, p = 0.007). Analiza podskupova pokazala je da muški spol ima značajnu povezanost s povećanom incidencijom smrti povezanih sa srčanim oboljenjima (HR = 1.09, 95% CI: 1.02 – 1.15, p = 0.006). Zaključno, cijepljenje protiv COVID-19 može biti povezano s blagim povećanjem smrtnosti povezane s srcem, osobito kod muškaraca. Više o istraživanju na poveznici.
Smjernice Američkog radiološkog društva za odabir slikovnih pretraga
Američko radiološko društvo svake godine izdaje smjernice za odabir najprikladnije slikovnom pretrage ili načina liječenja za pojedino kliničko stanje pod nazivom „ACR Appropriateness Criteria“. Smjernice su temeljene na dokazima te su namijenjene liječnicima koji upućuju pacijente na daljnje pretrage i drugim zdravstvenim radnicima. Korištenje ovih smjernica pomaže u poboljšanju kvalitete skrbi i doprinosi najučinkovitijem korištenju radioloških tehnologija. Smjernice se razvijaju i godišnje pregledavaju od strane stručnih panela u području dijagnostičke i intervencijske radiologije. Svaki panel uključuje vodeće stručnjake u radiologiji i drugim specijalnostima. U 2023. godini postoji 233 tema iz dijagnostičke radiologije i intervencijske radiologije s više od 1100 varijacija te je uključeno 3000 kliničkih scenarija. Za pristup posljednjem izdanju smjernica dostupna je poveznica.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje.
Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.