B vitamini i prevencija demencije i kognitivnog propadanja
Povišene razine homocisteina su dobro dokazan rizični čimbenik za razvoj demencije. Unatoč tome, postoje kontroverze glede smanjenje razine homocisteina posredovano B-vitaminima može pozitivno djelovati na kognitivne funkcije. U ovom istraživanju, znanstvenici su pretražili PubMed, EMBASE, Cochrane Library i Web of Science za članke objavljene od početka pojedine baze do 1. ožujka 2020. Uključena su randomizirana klinička ispitivanja koja su podrazumijevala davanje B vitamina za istraživanje učinka na kognitivno propadanje, kohortne studije koje su proučavale unos B vitamina i rizik od incidentne demencije te presječne studije koje su uspoređivale razlike u razinama B vitamina i homocisteina. Ukupno je u meta-analizu uključeno 95 studija s 46.175 ispitanika (20 randomiziranih kliničkih ispitivanja, 20 kohortnih studija te 50 presječnih studija). Rezultati sugeriraju kako je suplementacija B vitaminom povezana s usporavanjem kognitivnog propadanja, naročito u populaciji koja je rano primila intervenciju te kod dugih intervencija. Rezultati također sugeriraju kako povećani unos dijetalnih folata, ali ne i vitamina B12 i B6, dovodi do smanjenog rizika razvoja incidentne demencije kod populacije koja još nije navršila dob u kojoj se javlja demencija. Više na poveznici.
Kombinirana suplementacija magnezija i D vitamina za povećanje razine D vitamina i smanjenje sistemne upale i krvnog tlaka
Nedostatna razina vitamina D i magnezija uočena je kod pojedinaca koji pate od prekomjerne tjelesne težine i pretilosti te je često povezana s povećanim rizikom razvoja kardiovaskularnih bolesti. U ovom istraživanju znanstvenici su istraživali učinak kombinirane suplementacije vitamina D i magnezija na povišenje razine vitamina D i učinak ovih suplemenata na kardiometaboličke ishode u usporedbi s suplementacijom isključivo vitaminom D. Analizirajući rezultate, znanstvenici su uočili da je skupina koja je primala i magnezij i vitamin D imala najveći porast koncentracije serumskog vitamina D te ujedno i smanjenje sistoličkog krvnog tlaka ali samo za pacijente koji su na početku istraživanja imali vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka veće od 132 mmHg. Unatoč tome što istraživači nisu naišli na razlike u koncentracijama PTH i upalnih markera između različitih skupina, ovo istraživanje sugerira kako bi kombinirana suplementacija vitaminom D i magnezijem kod pojedinaca koji pate od prekomjerne tjelesne težine i pretilosti mogla biti učinkovitija u podizanju serumskih koncentracija vitamina D. Više na poveznici.
Učinkovitost nosivih uređaja za povećanje tjelesne aktivnosti i poboljšanje zdravlja: sustavni pregled sustavnih pregleda
Nosivi uređaji za praćenje aktivnosti nude privlačan i jeftin alat za rješavanje problema fizičke neaktivnosti. Ovaj sustavni pregled sustavnih pregleda i meta-analiza imao je za cilj ispitati učinkovitost takvih uređaja u poboljšanju tjelesne aktivnosti i povezanih fizioloških i psihosocijalnih ishoda. Sedam baza podataka (Embase, MEDLINE, Ovid Emcare, Scopus, SPORTDiscus, Cochrane Library i Web of Science) pretraženo je od početka baze podataka do 8. travnja 2021. Ukupno je identificirano 39 sustavnih pregleda i meta-analiza, u kojima su prikazani rezultati 163 992 sudionika iz svih dobnih skupina, kako iz zdrave tako i iz kliničke populacije. Uzete zajedno, meta-analize sugeriraju da su uređaji za praćenje aktivnosti poboljšali fizičku aktivnost, sastav tijela i kondiciju, što je jednako približno 1800 dodatnih koraka dnevno, 40 minuta više hodanja dnevno i smanjenju tjelesne težine od približno 1 kg. Učinci na druge fiziološke (krvni tlak, kolesterol i glikozilirani hemoglobin) i psihosocijalne (kvaliteta života i bol) ishode obično su bili mali i često beznačajni. Čini se da su uređaji za praćenje aktivnosti učinkoviti u povećanju tjelesne aktivnosti uz klinički važnu korist koja se održava tijekom vremena. Na temelju procijenjenih studija, postoji dovoljno dokaza za preporuku korištenja uređaja za praćenje aktivnosti. Više na poveznici.
Smjernice Američkog kardiološkog društva za skrb o pacijentima oboljelih od zatajenja srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom: stručni konsenzus za 2023. godinu
Unatoč napretku u terapiji, zatajenje srca i dalje predstavlja značajan uzrok morbiditeta i mortaliteta diljem svijeta. Iako se čini da je ukupna incidencija zatajenja srca u Sjedinjenim Državama stabilna ili čak u opadanju, incidencija zatajenja srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom (HFpEF) nastavlja rasti. HFpEF sada čini više od 50% slučajeva zatajenja srca, s ishodima usporedivim sa zatajenjem srca sa smanjenom ejekcijskom frakcijom. HFpEF je često nedovoljno prepoznat i rezultira znatnim korištenjem resursa. Povijesno gledano, mogućnosti liječenja bile su ograničene na liječenje komorbiditeta; međutim, revolucionarni napredak u proteklom desetljeću u pogledu patofiziologije HFpEF-a, poboljšanih metoda dijagnoze i uvida u prognostička predviđanja sada donose nove, učinkovite strategije upravljanja. Uz nedavne povoljne rezultate kliničkih ispitivanja, postoji sve veća hitnost za točnom dijagnozom i pravodobnom provedbom medicinske terapije usmjerene prema smjernicama. Više o smjernicama na poveznici.
Ove Novosti dio su aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost, Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti (ProDeM). Više o projektu možete pronaći na ovoj poveznici.
Više o timu koji oblikuje Novosti ovdje. Javite nam se s idejama i komentarima na ibz@mefst.hr.