Klinika za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Split i Hrvatsko društvo za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju Hrvatskog liječničkog zbora u Splitu su organizirali 1. Školu dječje i adolescentne psihijatrije.
Predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Split prim. prof. dr. sc. Trpimir Glavina istaknuo je da je pitanje mentalnog i emocionalnog zdravlja naše djece i mladih definitivno ugroženo pod silnim iskušenjima u kojima se danas nalazi zapadna civilizacija. „Uvijek su se događale promjene, međutim danas bilježimo da su one toliko dramatične, epskih razmjera, da ih je nemoguće emocionalno pratiti, a uz to se veže i socijalna patologija. Kroz jednu generaciju promijenio se potpuno kontekst života i odgoja. Važno je da struka ukazuje na ove probleme i jasno zauzimati stav“.
Prvi je to put da su se okupili specijalisti, psihijatri/subspecijalisti i specijalizanti dječje i adolescentne psihijatrije s ciljem razmjene znanja i u svrhu kvalitetnije prevencije i liječenja psihičkih poremećaja djece i adolescenata. Namjera je da se ovakvi stručni susreti održavaju jednom godišnje jer problemi su brojni. Trenutno je u Hrvatskoj oko 80 stručnjaka iz područja dječje i adolescentne psihijatrije, a potrebno ih je barem dvostruko.
Specijalistica dječje i adolescentne psihijatrije u KBC-u Split Maja Rogulj, dr. med., istaknula je da se djeca najčešće javljaju zbog anksioznosti i poremećaja afektivnog spektra, među njima je veliki broj neurorazvojnih poremećaja, suicidalnosti koja ide uz depresiju, sklonost samoozljeđivanju, poremećaja u ponašanju i sve češće ovisnosti. Navedeni poremećaji javljaju se u sve nižoj životnoj dobi, a kliničke slike sada su ozbiljnije nego prije.
Dječji psihijatar iz splitske Poliklinike za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju Zoran Vujnović, dr. med., istaknuo je da su u ranoj dječjoj dobi prisutni problemi djece iz autističnog spektra, u školskoj dobi ADHD i poremećaji u ponašanju, dok u adolescentnoj dobi prevladavaju anksiozna i depresivna stanja, te poremećaji prehrane. „Stručnjake brine sve prisutnija agresija kod djece i mladih, koja nije usmjerena samo prema drugima, već i prema sebi, a njihovo viđenje stvarnosti je obojano emocijama“.
Ovogodišnja tema bila je „Stranac u vlastitom tijelu (Rodna disforija)“ koja uz stručna, otvara i niz društvenih, kulturoloških, ideoloških, etičkih i obiteljskih dilema. Zahtjeva izuzetan angažman i stavlja pred terapeute zadatak prepoznavanja i suočavanja sa snažnom podijeljenošću u tome kako odgovoriti na potrebe djece i mladih s rodnom disforijom.
Prof. Glavina smatra da pitanje mnogih poremećaja nameće civilizacijski trenutak i kontekst, a mi ih samo prihvatimo. „Važno je da struka postavi temelje. Djeca nisu formirane osobe, onu su u razvojnoj dobi i traže svoj identitet. U toj dobi je sve dozvoljeno, no mi stariji trebamo odrediti okvire“. Dr. Rogulj je naglasila da je riječ o kompleksnom stanju u kojem se radi o neusklađenosti rodne uloge i tjelesnih obilježja, uslijed čega se može javiti emocionalni distres tj. stres protiv kojeg se osoba svakodnevno bori. „Najčešće su to depresivna stanja, anksiozna reagiranja, suicidalnost i brojni drugi komorbidni poremećaji, a terapija je, kao i za većinu mladih, psihoterapijska podrška, individualna psihoterapija i rad s obitelji“.
Problemi djece i adolescenata posljednjih nekoliko godina sve su veći pa je pojačan i pritisak na ovu struku. Jednostavnih rješenja za kompleksna stanja nema, no zaključeno je da se više treba raditi na preventivi, počevši od vrtićke dobi.