U organizaciji Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju KBC-a Split 28. i 29. listopada održan je stručni skup koji je okupio 70 predstavnika i voditelja te inženjera zavoda/klinika/odjela za patologiju i citologiju iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine.
Patohistološki laboratorij obavlja djelatnost obrade tkivnih uzoraka od fiksacije do izrade histoloških preparata te pokriva potrebe stručne djelatnosti kao i potrebe znanstveno istraživačkih projekata Zavoda za patologiju i drugih zavoda te katedri Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, kao i suradnih ustanova. Djelatnost se odvija kroz nekoliko faza i u nekoliko laboratorija, od zaprimanja bioptičkih uzoraka, pripreme parafinskih rezova do histokemijskog bojenja koje osigurava prepoznavanje raznih struktura stanica i tkiva.
Standardiziran rad laboratorija osigurava kvalificirani kadar medicinsko – laboratorijskih inženjera i tehničara uz primjenu uređaja za automatsko procesiranje, uklapanje i bojenje tkiva. Klinička se praksa razvija prema preciznoj medicini, novom pristupu liječenju i prevenciji bolesti koji uzima u obzir varijabilnost u genskim obilježjima, okolini i načinu života svake osobe. Medicinska je skrb sve složenija jer se otkriva sve više ciljanih gena i raste izbor terapijskih mogućnosti. Potreban nam je novi pristup kliničkoj dijagnostici i donošenju odluka kako bismo ostvarili sve mogućnosti precizne medicine.
Na otvaranju uvodne i pozdravne riječi su održali ravnatelj KBC-a Split prof. dr. sc. prim. Julije Meštrović, zamjenik ministra zdravstva Gordan Žanić, predstojnik Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju KBC-a Split prof. dr. sc. prim. Šimun Anđelinović, predsjednik HDPSM-a prof. dr. sc. Swen Seiwert, te predstavnik Rochea Damir Marić. U nastavku je naglašeno značenje digitalne medicine i umjetne inteligencije u rutinskoj dijagnostici te primjena digitalne patologije u edukacijske svrhe. U drugom dijelu prvog dana stručnog skupa su predstavnici tvrtke Roche predstavili uređaj nove generacije za imunohistokemijsko bojanje BenchMark Ultra Plus te nove genske panele za sekvencioniranje nove generacije Rosche Sequencing Solutions EMEA/ATAM.
Drugi dan stručnog skupa započeo je predstavljanjem automatizacije i umjetne inteligencije u tekućinskoj citološkoj biopsiji, a u nastavku je predstavljen program probira raka vrata maternice na nacionalnoj razini. U današnjoj patologiji točan opis makroskopa bioptičkog i operativnog materijala je nužan za daljnji dijagnostički proces te je prikazan automatizirani sustav za obradu slika. Bez pravilne obrade materijala u histokinetu svaka daljnja dijagnostička procedura je otežana stoga su prikazani rezultati sustava za automatizirano uklapanje preparat nakon dehidracije. Za planiranje svakog zdravstvenog sustava su potrebni točni i sveobuhvatni podatci koji moraju proizlaziti iz informatičkog sustava koji integrira sustav za obradu slika, digitalnu pohranu slika te unificiranih nalaza patohistološke dijagnostike stoga je predstavljen software koji je prilagođen modernoj patohistološkoj dijagnostici. Na kraju drugog radnog dana prikazana su iskustva u sekvencioniranju nove generacije u dijagnostici, preciznoj medicini i znanstveno-istraživačkom radu na Zavodu za patologiju KBC-a Split te molekularna patologija u dijagnostici tumora dječje dobi.
Prevencija je osnova zdravstvenog sustava, a dio prevencije u patologiji se odnosi na otkrivanje mogućih nositelja nasljednih mutacija pojedinaca te obitelji koji se mogu dovesti u vezu s nastankom malignih neoplazmi. Suradnici u KBC-u Split su predstavili osnivanje genetskog savjetovališta koje bi djelovalo kao multidisciplinaran tim različitih specijalnosti koji bi zajedno u komunikacijskom procesu pomagali razumjeti i prilagoditi se pojavi genetičke promjene u obitelji kao i utjecaju na članove obitelji. Utjecaj može biti medicinske, psihološke i obiteljske naravi, a pojavljuje se zajedno s dijagnozom genetičkog poremećaja u obitelji.