Liječnik KBC-a Split doc.dr.sc.Gordan Džamonja inicijator je projekta 'Zlatni kišobran' za oboljele od neurodegenerativnih bolesti

Liječnik Zavoda za kliničku neurologiju KBC-a Split doc. dr. sc. Gordan Džamonja glavni je inicijator projekta 'Zlatni kišobran' Grada Makarske kroz koji će se održavati fizikalna terapija i sportske aktivnosti za oboljele od neurodegenerativnih bolesti.

Neurolog dr. Džamonja u sklopu dnevnih radnih obveza u splitskoj bolnici radi s oboljelima od tzv. bolesti starenja. Razgovarajući svakodnevno s njima odlučio je konkretnije djelovati i u svojoj lokalnoj zajednici. Želja da im pomogne – jer ovo je veliki javnozdravstveni problem – ponukala ga je da u Splitu pokrene osnivanje Udruge Neurovita, a u Makarskoj u kojoj živi da inicira programe za oboljele.

Za bolesti poput Parkinsona ili Alzheimera nema uzročne terapije, ali uz farmakološku pomoć najviše pomaže upravo simptomatsko liječenje kroz različite tjelesne aktivnosti. Ideja je u Makarskoj zaživjela zahvaljujući spremnosti lokalne uprave i gradonačelnika Zorana Paunovića te volonterskom doprinosu Frane Mucića, Dragana Vukovića, Ane Dodig i Jadranke Gaće.

„Neuroni koji izgrađuju naš mozak iz nekog razloga počnu, kada je riječ o tim bolestima starenja, umirati prije vremena i preko mjere, a to se manifestira kroz smetnje pokreta, odnosno kognitivne ili psihijatrijske smetnje. Cilj simptomatskog liječenja pored kojega za sada nemamo alternativu jest ublažavanje simptoma bolesti i poboljšanje kvalitete življenja“, rekao je dr. Džamonja i nadodao da, što se zdravstvenog sustava tiče, stojimo uz bok razvijenim državama. No što se simptomatskog liječenja tiče, istaknuo je da tu kao država i društvo baš ne stojimo dobro. „Šteta što nemamo razvijenu svijest o važnosti kontinuiteta fizikalne terapije i drugih tjelesnih aktivnosti kojima se značajno ublažavaju simptomi bolesti i podiže kvaliteta života. Ljudi igraju utakmicu do kraja života s onim što imaju, ako je to i sa smanjenim brojem neurona ili smanjenim kapacitetom, idemo odigrati najbolje što možemo s onim što nam je ostalo. Nije nimalo nevažno kako se tu postavite. Ako neurone zaposlite smisleno, date trening, pazite što jedete, kako spavate, oni će se bolje odupirati patologiji koja se pojavljuje u pozadini, i živjet će kvalitetnije i dulje“, objasnio je neurolog Džamonja.

U Hrvatskoj ima oko 20 tisuća pacijenata s Parkinsonom, s demencijom trostruko više, a kada se uz to dodaju bar dva do tri člana obitelji, dođe se do zaključka da 5 do 10 posto populacije vodi bitku s ovim javnozdravstvenim problemom. „Kao uljuđena sredina ili sredina koja tome teži imamo obvezu pomoći tim ljudima. To ne košta puno – radi se uglavnom o dobroj volji i energiji – da to postane trajna svojina Makarske i Makarskog primorja“, istaknuo je inicijator ovih aktivnosti koje bi, ukoliko se sve bude odvijalo po planu, kroz vrijeme bile nadograđene.

ZADNJE NOVOSTI